Bruegelov izvještaj: Kako su europske države odgovorile na energetsku krizu?


Od početka energetske krize u rujnu 2021. godine 705,5 milijarde eura namijenjeno je mjerama za zaštitu potrošača od izravnog utjecaja rastućih troškova energije u Europi.

Od 705,5 milijardi eura novac je alociran na sljedeći način:

  • 600,4 milijarde eura alocirano je u EU, od čega je samo Njemačka izdvojila 264 milijarde eura
  • 97 milijardi eura u Ujedinjenom Kraljevstvu, nakon zaokreta vlade koji je smanjio razdoblje zamrzavanja cijena energije s dvije godine na šest mjeseci
  • 8,1 milijardi eura u Norveškoj

Bruegel donosi pregled različitih politika koje članice EU primjenjuju na nacionalnoj razini kako bi ublažile trenutnu krizu. Prema njihovoj statistici, temeljenoj na nizu indikatora spomenutih u nastavku, s ukupno 4,2% utrošenog BDP-a za zaštitu kućanstava i tvrtki od rastućih cijena energije Hrvatska zauzima osmo mjesto među 28 zemalja Europske Unije.

Bruegel: Dodijeljena sredstva (rujan 2021. – studeni 2022.) za zaštitu kućanstava i poduzeća od energije

Za podršku energetskim i komunalnim poduzećima u ispunjavanju njihovih potreba za likvidnošću u Hrvatskoj je uloženo % BDP-a.

Bruegel – Dodijeljena sredstva (rujan 2021. – studeni 2022.) za zadovoljenje potreba likvidnosti energetskih i komunalnih poduzeća

Metodologija koja se koristila za izradu analize jest mapiranje svih mjera u Europi, te kalsificiranje mjera u sedam tipova odgovora vlada na krizu, kao i to jesu li te mjere samo predložene ili su i implementirane.

Mapirane mjere u Hrvatskoj stavljene su u navedene četiri grupe mjera, od čega samo mjera ostalo nije i implemntirana:

  • Samanjenje PDV-a
  • Transferi prema ranjivim skupinama građana
  • Potpora poduzećima i ekonomiji
  • Ostalo

Detaljan pregled mjera u Hrvatskoj

Paket mjera za ublažavanje rasta cijena energije u Hrvatskoj predstavljen u veljači 2022. godine iznosio je 4,8 milijardi kuna (636 milijuna eura), te je namijenjen kućanstvima, poduzećima i poljoprivrednicima. Za kućanstva paket se odnosi na subvencioniranje cijene plina za kućanstva, na porezne olakšice, na socijalna davanja za građane u riziku od energetskog siromaštva te dodatno na umirovljenike uz jednokratnu isplatu. Poduzetnici ostvaruju subvencije za trošak plina, dok poljoprivrednici dobijaju potpore za kupnju umjetnog gnojiva, uz poseban program potpora za ribarstvo i akvakulturu. Paket se također odnosi na najugroženije potrošače energije, kojih se procjenjuje da je više od 90.000.

Vlada Republike Hrvatske je u kolovozu objavila 2,79 milijardi eura vrijedan paket potpora za građane, ali i energetska i komunalna poduzeća. Jedan od korisnika paket je i HEP, kojem je namijenjeno 797 milijuna eura, dok su preostale 2 milijarde eura namijenjene pomoći građanima.

U rujnu 2022. godine je najavljen paket od 21 milijarde kuna (2,8 milijardi eura) kojim se uvodi ograničenje cijena električne energije – od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2023. godine kućanstva će plaćati 59 €/MWh, odnosno 88 €/MWh pri potrošnji iznad 2.500 kW. Škole, vrtići, sveučilišta, domovi za starije, nevladine organizacije i upravne zgrade plaćat će opću cijenu od 62 €/MWh, dok će za tvrtke cijene varirati između 180 i 230 €/MWh, ovisno o potrošnji.

Vlada je u prosincu donijela novu Uredbu kojom se utvrđuju najviše maloprodajne cijene naftnih derivata za neprekinuto razdoblje od sedam dana, kao odgovor na volatilnost tržišta nafte.

Izvor: https://www.bruegel.org/dataset/national-policies-shield-consumers-rising-energy-prices