Budućnost poljoprivrede na Mediteranu u ozbiljnom riziku zbog klimatskih promjena
Budućnost poljoprivredno-prehrambenih sustava na Mediteranu pod snažnim je utjecajem klimatskih promjena. Studija koju je vodila znanstvenica CMCC-a (Euro-mediteranski centar za klimatske promjene) Marta Antonelli naglašava raznolikost izazova s kojima se suočavaju zemlje na jugu i sjeveru Mediterana i političke odgovore za suočavanje s njima.
Mediteranska regija jedna je od najizloženijih klimatskim promjenama u svijetu. Nestašice vode, gubitak biološke raznolikosti i degradacije tla, zajedno s prehrambenom tranzicijom njezinog stanovništva među ozbiljnijim su posljedicama klimatskih promjena. Takvi izazovi poljoprivredno-prehrambenog sustava složeni su i usko međusobno povezani: kako bi se prevladala ograničenja povezana s rješavanjem svakog od njih zasebno, studija CMCC-a sveobuhvatno razmatra neke od najhitniji društvenih, ekonomskih i ekoloških izazova vezanih uz hranu na području Mediterana.
Studija pridonosi boljem razumijevanju mediteranske poljoprivredno-prehrambene dinamike kako bi se procijenio napredak prema Agendi održivog razvoja do 2030. godine u regiji. Empirijski nalazi temelje se na rezultatima Delphi ankete, koja je iterativna tehnika društvenih znanosti za prikupljanje mišljenja, provedena između 2017. i 2018. godine na temelju znanja od oko 60 praktičara, stručnjaka i akademika iz 19 mediteranskih zemalja.
Klimatske promjene igrat će ključnu ulogu u budućnosti Mediterana
Usvajanjem integriranog, sveobuhvatnog pogleda na poljoprivredno-prehrambeni sustav, studija je prvo identificirala glavne izazove, trendove i pokretačke snage poljoprivredno-prehrambenih sustava na Mediteranu u kratkoročnom (2020.) i srednjem (2030.) roku. Rezultati sugeriraju da će se jaz između zemalja na jugu (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Tunis, Turska) i sjeveru Mediterana (Francuska, Grčka, Italija, Portugal, Španjolska) u pogledu postavljenih izazova u upravljanju vodama, poljoprivrednim sustavima i lancu vrijednosti poljoprivredno-prehrambene industrije još više produbiti.
Stručnjaci se slažu da će klimatske promjene igrati ključnu ulogu u budućnosti obje strane Sredozemlja, ali su perspektive su sumornije za jug nego za sjever. Smatra se da je sjever sposoban riješiti, iako ne preokrenuti, postojeće negativne trendove i ojačati one pozitivne. Osobito će izraženi biti izazovi povezani s vodom koji će nastaviti biti prisutni u južnom Sredozemlju, jer su oni povezani s očekivanim većim godišnjim crpljenjem slatke vode u poljoprivredi – kratkoročno i srednjoročno.
Cijelu studiju pronađite OVDJE.