Glasanje o financijskom dijelu REpowerEU plana: Hoće li napraviti korak unatrag i prihvatiti prijedlog koji bi omogućio više ulaganja u fosilna goriva?
Članovi Europskog parlamenta u srijedu 9. studenog glasat će o financijskom dijelu „REPowerEU”, politici za osiguranje sigurnosti opskrbe energijom i prijelaza na obnovljive izvore energije kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Početni prijedlog Europske komisije dopuštao bi praktički bilo kakva ulaganja u fosilna goriva pod krinkom “jamčenja kratkoročne sigurnosti opskrbe”. Izmijenjeni tekst koji je napisao Europski parlament doista je unio zaštitne mjere u ovaj početni prijedlog, ali bi i dalje dopuštao opsežna ulaganja u fosilni plin, osobito novu LNG infrastrukturu. Poklapajući se s Financijskim danom na COP27 u Egiptu, ova rupa u zakonu bila bi u oštroj suprotnosti s imperativom da se što prije ukinu sve subvencije za fosilna goriva.
Pozitivno glasanje o odredbi zakonskog prijedloga kojom bi se omogućila veća ulaganja u fosilni plin na sutrašnjoj plenarnoj sjednici predstavljalo bi značajno nazadovanje u smislu smanjenja opsega subvencija za fosilna goriva putem fondova EU-a. Ulaganja bi mogla omogućiti novu infrastrukturu za fosilni plin, ponajprije za LNG, što trenutna pravila o financiranju EU fondova ne dopuštaju ili samo djelomično dopuštaju, piše CAN Europe. Zaštitne mjere koje je uveo Europski parlament su strože, jer bi početni prijedlog Komisije dopuštao ulaganja u naftu i plin, ali i dalje predstavlja vrlo negativan razvoj događaja za dekarbonizaciju našeg energetskog sustava. Također je nepotreban sa stajališta energetske sigurnosti.
EU bi se također trebala odmaknuti od uvoza fosilnih goriva, kako bi izbjegla poticanje zemalja partnera na ulaganja u fosilni plin i LNG, te kako bi izbjegla nove zbog fosilnih goriva i suzbila klimatske promjene. Među ostalim studijama, nedavni brifing CAN-a Europe temeljen na scenariju kompatibilnim s Pariškim sporazumom pokazuje da je moguće odviknuti se od ruskog plina u samo četiri godine, bez dodatnog uvoza plina s drugih mjesta, uz ambicioznije mjere za smanjenje potražnje za energijom, povećanje održivih obnovljivih izvora energije i razviti opcije fleksibilnosti.
Subvencije za fosilna goriva obično se vrte oko ključnih pitanja u razgovorima UN-a o klimi. Nakon prošlogodišnjih najava na COP26 u Glasgowu, s obvezom zemalja da će ubrzati postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva i smanjiti upotrebu ugljena, ovogodišnji COP27 trebao bi povećati pritisak na zemlje da postupno ukinu sva fosilna goriva i ukinu subvencije, upravo zbog trenutni rat na fosilna goriva. Unatoč tome, financijski prijedlog ‘REPowerEU’ uništio bi vjerodostojnost EU-a u borbi protiv klimatskih promjena, njegove obveze da postupno ukine subvencije za fosilna goriva do 2025. godine, još više u kontekstu postruske invazije na Ukrajinu, zbog čega je postala još jasnija potreba odmicanja od fosilnih goriva i njihovog uvoza.
Rezolucija Europskog parlamenta ključna je uoči trijaloga između Vijeća EU-a, Parlamenta i Komisije, za koje se očekuje da će započeti nakon plenarnog glasanja u Parlamentu.
Sutra će Europska komisija izdati priopćenje o fiskalnoj reformi, u kojem se očekuje da će predložiti popuštanje visokozaduženim državama članicama dajući im više vremena za smanjenje javnog duga. To je neophodno kako bi se izbjegla neizbježna smanjenja javne potrošnje za klimatske mjere, energetsku tranziciju, zdravstvo ili obrazovanje. No, prijedlog možda ne posvećuje dovoljno pozornosti kvaliteti javne potrošnje, odnosno potrebi da dodatni fiskalni prostor ide uz ukidanje loše javne potrošnje kao što su subvencije za fosilna goriva ili ulaganja koja štete prirodi i klimi. Dobro ulaganje ne bi trebalo generirati rast BDP-a, već jačati otpornost gospodarstava i društava EU-a na buduće šokove postizanjem klimatskih mjera i socijalne pravde.
Izvor: https://caneurope.org/fears-eu-backtracking-fossil-fuels-repowereu-cop27-fiscal-reform/