CAN-ovo izvješće: Ljudska prava u službi oružja za pozivanje na odgovornost za klimatske promjene
Broj sudskih sporova u vezi s klimatskim promjenama raste diljem svijeta. Brojke pokazuju da se sve više klimatskih slučajeva vodi i pred nacionalnim i pred međunarodnim sudovima. Ta situacija nije zaobišla ni Europu – gotovo sve europske zemlje imaju (klimatske) predmete pred sudovima kojima je cilj povećati klimatske ambicije ili osigurati da se postojeće klimatske obveze pravilno provode.
Mnogo različitih pravnih alata može se upotrijebiti za pokretanje pravnog slučaja vezanog uz klimu – uključujući ljudska prava. CAN Europe objavio je izvješće o upotrebi ljudskih prava kao oružja u svrhu borbe s klimatskim promjenama. Konkretno fokusiranje na ova prava važno je iz nekoliko razloga:
- Veza između utjecaja klimatskih promjena i kršenja ljudskih prava postaje sve jasnija, kako sami utjecaji klime postaju sve opipljiviji. Na međunarodnoj razini ljudska su prava postala važno pitanje tijekom pregovora o klimatskim promjenama. Preambula Pariškog sporazuma kao i Glasgowski klimatski pakt priznaju odnos između ljudskih prava i klimatskih promjena.
- Ljudska prava su vrlo koristan alat za korištenje u okviru upravljanja klimom. Sve europske države imaju sustav zaštite ljudskih prava – on se može koristiti za pozivanje na odgovornost kada vlade ili korporativni akteri ne ispune svoja obećanja o smanjenju emisija.
- U zadnje vrijeme često je korištenje argumenata o ljudskim pravima i pravnih lijekova na sudovima kako bi se unaprijedile klimatske akcije. Nekoliko je promatrača posljednjih godina svjedočilo ‘zaokretu u pravu’ u parnicama za klimatske promjene. 2023. godina nastavit će to kretanje i dodatno ga ojačati – prvi put će Europski sud za ljudska prava razmatrati nekoliko slučajeva povezanih s klimom. To bi moglo imati važne implikacije jer su presude ovog suda obvezujuće za 46 europskih država.
Klimatske promjene imat će učinke na širok raspon ljudskih prava – od prava na vodu, prava na hranu i prava na zdravlje kroz gubitak bioraznolikosti. Kao što je IPCC naveo u svom posebnom izvješću o globalnom zatopljenju od 1,5°C, „predviđa se da će se rizici povezani s klimom za zdravlje, život, sigurnost hrane, opskrbu vodom, sigurnost ljudi i gospodarski rast povećati s globalnim zagrijavanjem od 1,5°C i dalje povećavati za 2°C”. Oštećenja tih elemenata imat će posljedice na uživanje ljudskih prava.
Valja napomenuti da se parnice u Europi najčešće temelje na pravu na život, privatni i obiteljski život, pravu na zdrav okoliš pa čak i pravu na jednakost i nediskriminaciju, a ne na socioekonomskim pravima kao što je pravo na hranu, vodu ili zdravlje. To je zato što su u našim pravnim sustavima prvi povijesno provediviji na sudu nego drugi.
Cilj CAN-ovog izvješća pružiti informacije o sudskim sporovima u Europi u vezi s klimatskim promjenama koji se temelje na ljudskim pravima za široku, nespecijaliziranu publiku prije važnih prekretnica koje se očekuju 2023. godine. Cilj je i ilustrirati mnoge različite načine na koje se ljudska prava mogu koristiti na sudovima kako bi unaprijedili klimatske akcije nevladinih organizacija.
Cijelo izvješće možete pronaći na poveznici.