Dekarbonizacija zgrada i grijanja: Kratkoročnih popravci kao dio dugoročnog pristupa
Energetsko siromaštvo nije nova pojava. U Europskoj uniji 2019. godine jedno od četiri kućanstva, što znači više od 50 milijuna pojedinaca, nije si moglo priuštiti odgovarajuće grijanje, hlađenje ili osvjetljenje svojih domova. COVID-19, rat u Ukrajini, cijene energije koje doista divljaju i kriza troškova života dodatno su pogoršali ovu situaciju, piše Can Europe.
Europska komisija i države članice usvajaju hitne mjere kako bi podržale kućanstva i poduzeća u suočavanju s visokim cijenama energije. Kratkoročna potpora kućanstvima koja bi im pomogla u plaćanju računa za energiju (npr. smanjenje cijena i izravna potpora dohotku) svakako je potrebna. Međutim, kratkoročne mjere moraju otvoriti put ka dugoročnim rješenjima koja će svima osigurati pristup održivom obnovljivom grijanju u bliskoj budućnosti.
Ako se to ne dogodi, financijska potpora kućanstvima mogla bi dovesti do sljedećih posljedica:
- Novac će završiti u rukama industrije fosilnih goriva koja je profitirala od trenutne krize cijena energije, jer većina ljudi u Europi još uvijek ovisi o fosilnom plinu i ugljenu za grijanje svojih domova
- Dugotrajno ‘osuditi’ ta kućanstva na korištenje fosilnih goriva, te ih destimulirati u prelasku na obnovljivu energiju. Kratkoročna potpora za plaćanje računa za energiju mora biti dio dugoročnog pristupa za okončanje ovisnosti energetski siromašnih građana o fosilnim gorivima
- Mjera snažno opterećuju javne proračune, posebno kada potpora nije usmjerena na one kojima je (zaista) potrebna. Osim pomoći u rješavanju energetskog pitanja, građanima su nužno potrebna i odgovarajuća sredstva za zdravstvo, obrazovanje, usavršavanje i prekvalificiranje ili jamstva za posao.
Dekarbonizacija grijanja i obnova zgrada imaju ključnu ulogu u rješavanju problema
Povećanje plaća kako bi se građani mogli nositi s inflacijom, odgovarajuće mjere određivanja cijena energije i snažna socijalna zaštita dio su odgovora na problem. Ono što se često podcjenjuje je ključna uloga koju obnova zgrada i dekarbonizacija grijanja imaju u borbi protiv energetskog siromaštva.
Utjecaj politika EU-a mora se osjetiti u domovima ljudi, ističe Can Europe. Potrebno je ubrzati obnovu europskih zgrada, s posebnim naglaskom na zgrade s najlošijim performansama, kao i na energetski siromašne i ljude kojima prijeti energetsko siromaštvo.
Kako bismo ispunili svoje energetske i klimatske obveze, a istodobno osigurali poštenu i pravednu tranziciju, vlade bi trebale osigurati odgovarajuće financiranje i tehničku podršku za ambicioznu obnovu (tzv. dubinsku obnovu) kako bi domove ljudi učinili energetski učinkovitijima. Također, važno je usmjeriti napore da se dopre do ranjivih kućanstava. Kada temeljna obnova nije izvediva u jednom koraku (zbog visokih početnih troškova ili vremenskih ograničenja), obnova se može izvršiti postupno. Cilj je svakako brzo poboljšanje kvalitete života u ranjivim kućanstvima i smanjenje računa za energiju.
Početna investicija mora osigurati visoku razinu učinkovitosti, kombinirajući toplinsku izolaciju s djelovanjem na sustav grijanja/ventilacije zgrada. Budući da energetski siromašna kućanstva ne mogu uživati u dovoljnoj temperaturnoj udobnosti u svojim životnim prostorima (kao što često govorimo o zgradama s najgorim performansama), ovi će pristupi osigurati visoku razinu unutarnje udobnosti (a time i zdravije životne uvjete), što je posebno relevantno za zgrade s najlošijim performansama, uz uštedu energije i smanjenje emisije CO2. Međutim, konačni cilj kroz ograničen broj koraka u procesu obnove trebao bi ostati dubinska obnova koja značajno poboljšava energetsku učinkovitost.
Važno je praćenje učinaka proveđenih akrivnosti
Organizacije civilnog društva i javna uprava trebaju imati odgovarajuće resurse za podršku energetski siromašnim građanima, te za povezivanje relevantnih aktera za uspješnu provedbu obnove zgrada i integraciju obnovljivih rješenja za grijanje (financijske institucije, vlasnike stanova, građevinske tvrtke, socijalno stanovanje, arhitekte, općine, socijalne službe itd.).
Praćenje građane prije, tijekom i nakon obnove (u cilju što bolje uštede energije) od ključne je važnosti da bi se bilo sigurno da će imati koristi od obnove. Također je važno da organizacije civilnog društva ili javna tijela koja su zadužena za programe usmjerene na energetski siromašne građane surađuju sa socijalnim službama, te da identificiraju i proaktivno dopiru do ljudi kojima je potrebna podrška. To se također može učiniti putem odabranih medijskih kanala (na primjer, lokalne radio postaje).
Suradnja s organizacijama koje se fokusiraju na ženska prava ili podršku ženama, kućanstvima koja vode žene i organizacijama usmjerenim na djecu također je ključna kako bi se osiguralo identificiranje ljude kojima je doista potrebna podrška. Pomoćne službe potrebno je kombinirati s terenskim posjetima kućanstvima.
Potpore moraju biti usmjerene, ciljane
Edukacijama o energetskim konceptima i regulaciji (kako uštedjeti energiju i smanjiti račune, kako poboljšati udobnost u domovima i kako smanjiti emisije CO2, što su prava potrošača energije itd.) mogu društvene aktere i obitelji (koje mogu imati koristi od potpore pomoći) obrazovati u aktivne čimbenike energetske tranzicije.
U svjetlu činjenice da nemaju svi energetski siromašni ljudi svoj dom, važno je imati učinkovite propise za rješavanje složenosti pitanja stanara-vlasnika. Prikupljanje podataka o spolu prilikom uvođenja programa obnove ili uvođenja obnovljivih izvora grijanja koji su usmjereni na osobe s niskim prihodima omogućit će im i mjerenje utjecaja programa na ravnopravnost spolova.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, financijska potpora bez konkretnog cilja ili financijska potpora bez pravih popratnih mjera neće doprijeti do energetski siromašnih. Važno je prilagoditi sheme financiranja (subvencije, povrat poreza, početni troškovi itd.) ciljanim osobama (uzimajući u obzir njihovu dob, posjeduju li svoj dom itd.).