DOOR održao radionicu o SECAP-ima: “Koliko god ozelenili grad, doprinos globalnog zatopljenja će to nadjačati”

„Prestali smo se pripremati za čistu energetsku budućnost, a da bi se ublažile klimatske promjene – moramo se obvezati na promjene“, rekao je ambasador Sporazuma gradonačelnika za Hrvatsku Nikola Dobroslavić, župan Dubrovački – neretvanske županije, na otvorenju nacionalne radionice za jedinice lokane samouprave pod nazivom „Prilagodba klimatskim promjenama kroz izradu i implementaciju SECAP-a“.

Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) u suradnji sa Sporazumom gradonačelnika (Covenant of Mayors – CoM), organiziralo je 23. ožujka 2023. godine nacionalnu radionicu za jedinice lokane samouprave o izradi i implementaciji SECAP-a.

„SECAP – Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka je tehnički, politički je, ali i komunikacijski dokument – jer se njime promovira djelovanje u cilju smanjenja klimatskih promjena, a donosi ga tijelo jedinice lokalne samouprave. U SECAP-u se daje pregled potrošnje energije, emisije stakleničkih plinova, definiraju se mjerljive aktivnosti za smanjenje emisija itd“, pojasnila je DOOR-ova starija stručna suradnica Maja Bratko.

Branka Pivčević Novak, voditeljica Službe za opću politiku zaštite klime u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja rekla je da će, ako nastavimo provoditi politike bez ambicija i intervencije u emisije stakleničkih plinova, do kraja stoljeća temperatura narasti 2.5 stupnja.

„IPCC objavio je šesto objedinjeno izvješće u kojem u uvodu kažu da mi hodamo, a trebali bismo trčati da ograničimo porast temperature. Obećali smo sebi i svijetu da ćemo ograničiti porast globalne temperature na 1.5, odnosno na 2 stupnja do kraja stoljeća. Države članice obveznice Pariškog sporazuma obvezale su se na ograničavanje porasta temperature. No, i kada se sva ta obećanja skupe ne uspijevamo ograničiti ili drastično smanjiti porast temperature. Utjecaj klimatskih promjena već je vidljiv“, rekla je Pivčević Novak.

Hrvatska spada u mediteranski bazen država koji se zagrijava 20 posto brže nego ostatak svijeta. To utječe na sigurnost hrane, vode, suše, a u Hrvatskoj su opaženi jači toplinski valovi i smanjenje dostupnosti pitke vode, pa se tako bilježe odstupanja od očekivanih količina i protoka.

Danas je energetska učinkovitost na prvom mjestu

„Imamo i povećan broj požara i požarna sezona je duža. Pored toga, tamo gdje nismo očekivali problem s vodom imamo poplave. Porast temperature mora je očigledan – na Mljetu je prošlog ljeta izmjereno 30.7 stupnjeva. To utječe i na organizme s karbonatnom ljušturom, a stvara i ekonomske štete – od 0.25 posto u BDP-u, pa i do 0.5 posto BDP-a troši se na sanaciju šteta od ekstremnih vremenskih promjena, pa i prilagodbu klimatskim promjenama“, kazala je Pivčević Novak. Hrvatska se kroz Nacionalnu razvojnu strategiju se obavezala smanjiti emisije stakleničkih plinova i ojačati društvo za suočavanje s klimatskim promjenama.

„Moramo napraviti novi Nacionalni energetski klimatski plan. U nekim sektorima moramo drastično smanjiti emisije stakleničkih plinova. Krovna strategija koju je Sabor usvojio sadrži sumirane rezultate analiza ranjivosti i klimatskih promjena za HR u deset sektora. Tamo je istaknuta uloga lokalne samouprave u poduzimanju mjera pri izradi strateških dokumenata u kojima se prepoznaju najvažnije točke za njihovu zajednicu. Postoje politički dokumenti, obećanja na visokoj razini. Ni jedan euro više ne može biti potrošen, a da nije prošao klimatsko potvrđivanje – sve prolazi test prilagodbe klimatskim promjenama. Kada su u pitanju EU sredstva radi se na tome da i lokalni proračuni moraju proći testiranje green budgeting politike. Danas je energetska učinkovitost na prvom mjestu“, rekla je Pivčević Novak i dodala kako sva javna sredstva moraju proći filter održivosti.

Kada je u pitanju spremnost hrvatskih gradova na ono što klimatske promjene donose, Daniel Rodik, stručnjak za energetiku i klimu iz tvrtke SENSUM, rekao je kako misli da gradovi nisu spremni.

„Rekao bih da gradovi nisu spremni na ono što im donose klimatske promjene. Područje je šire od samog ublažavanja, a cilj je napraviti konkretan SECAP za svaki grad. Problem je dinamičan – ako danas napišemo strategiju prilagodbe klimatskim promjenama s nizom ranjivosti za cijelu RH, stalno bi ju trebalo ažurirati, jer se to konstantno mijenja. Ne možemo reći da smo se pripremili na klimatske promjene – mi se stalno moramo prilagođavati klimatskim promjenama. To je proces koji će trajati, a donošenje dokumenata mora pratiti brza provedba i praćenje aktivnosti“, rekao je Daniel Rodik.

Jedinicama lokalne samouprave kronično fale kapaciteti

Kada je u pitanju financiranje aktivnosti lokalnih samouprava koje su usmjerene na prilagodbu i ublažavanje klimatskim promjenama, ali i kapaciteti lokalnih samouprava za provođenje tih aktivnosti, Iva Vrankić iz Apsolona rekla je kako su, prema njenom iskustvu, jedinice lokalne samouprave dobro osviještene o prilikama koje dolaze iz EU fondova.

„Tu je bilo više prilika za ublažavanje, ali sada je sve važnija i prilagodba klimatskim promjenama. Novo programsko razdoblje donosi sve strože kriterije i to da će svaki projekt i investicija morati dokazati da doprinosi i ublažavanju i prilagodbi. Jedinice lokalne samouprave ne bježe od toga, no oni nemaju dovoljno internih kapaciteta – oni imaju ideje, ali takvi projekti traže tehničko predznanje, poznavanje regulativa… Treba raditi na jačanju kapaciteta i kreiranju dovoljno vremena za pripremu“, rekla je Vrankić.

Miljenko Sedlar iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske – REGEA rekao je kako nedostaje integrirano planiranje.

„Mi nemamo poveznicu. Kapaciteti jedinica lokalnih samouprava su slabi, od razine osviještenosti o potrebama, do toga da su u mogućnosti razviti projekte bez pomoći. Treba im mnogo asistencije, tehničke smjernice za prilagodbu bile su nužne. No, jedinice lokalne samouprave shvatile su da će to morati raditi, samo treba ubrzati djelovanje“, rekao je Sedlar.

Ana Maria Boromisa iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose bila je nešto pesimističnija oko angažmana lokalnih samouprava.

„Pitanje kapaciteta je prvo pitanje – oni koji imaju ideju i kapacitet pronađu i novac za ostvarivanje. Nedostaje razumijevanje da je nužan angažman, da pisanjem projekta nije sve gotovo, da tada slijedi tek djelovanje. Duboko vjerujem da dok ljudi ne daju vlastiti novac ne doživljavaju projekt kao svoj. Gradovi i općine nemaju dovoljno svog novca za provedbu mjera prilagodbe. Ipak, moraju imati bar dio ulaganja, bar nešto sami moraju financirati“, rekla je Boromisa.

Zagreb već osjeća utjecaje promjene klime

Irena Matković, pomoćnica pročelnice za strategijsko i prostorno planiranje Grada Zagreba naglasila je kako Zagreb već osjeća utjecaje promjene klime.

„Zagreb je velik, nije u svakom dijelu isti i nemaju svi dijelovi jednake probleme, pa tako i odgovori trebaju biti različiti. Samo kada pogledamo pokrivenost zelenim površinama, Brezovica ima 92.5 posto zelenih površina, a Trešnjevka sjever 3.6 posto zelenih površina. U toliko različitim gradskim četvrtima ne reagira se svugdje na jednak način. Zato smo i Ministarstvo graditeljstva tražili poseban osvrt na naših 17 gradskih četvrti“, rekla je Matković.

Klima će u budućnosti biti sve ekstremnija

Izv. prof. dr sc. Ivana Herceg Bulić s Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Zagrebu rekla je da, kao što se Zagreb ne zagrijava jednako na svim dijelovima, ni Zemlja se ne zagrijava podjednako.

„Svi klimatski modeli pokazuju da je Mediteran vruća točka i da se zagrijava brže od prosjeka Zemlje. Prema istraživanjima možemo očekivati da će klima u budućnosti biti sve ekstremnija, što će utjecati na sve djelatnosti ljudskog života i na ekosustave. U gradovima se često javljaju posebni klimatski uvjeti u kojima se javljaju urbani toplinski otoci. U urbanoj klimi miješaju se različiti utjecaji. Istraživanje je pokazalo da i u Zagrebu temperature rastu. Zagreb spada u vlažnu, umjereno toplu klimu – a došlo je do promjene u umjereno toplu klimu s vrućim ljetima. Na Puntijarci, koja je planinska klimatska postaja, klima je bila karakterizirana kao vlažna snježno šumska klima, a danas je vlažna umjereno topla klima“, rekla je Herceg Bulić. U budućnosti možemo očekivati porast globalnog zatopljenja, dodala je.

„Što god učinili u gradu – koliko god ga zazelenili, doprinos globalnog zatopljenja će to nadjačati“, zaključila je Herceg Bulić.

Prezentacije održane na radionici

U nastavku pronađite prezentacije koje su održane u okviru radionice o SECAP-ima.

Maja Bratko, starija stručna suradnica Društva za oblikovanje održivog razvoja, održala je prezentaciju na temu “Što je SECAP i zašto bi ga jedinice lokalne samouprave trebale imati?”. Prezentaciju pronađite ovdje: Što je SECAP_Maja Bratko

Daniel Rodik, stručnjak za energiju i klimu iz tvrtke SENSUM, održao je prezentaciju pod nazivom “SECAP – Definicija i integracija mjera prilagodbe”. Prezentaciju pronađite ovdje: SECAP – Definicija i integracija mjera prilagodbe_Daniel Rodik

Dr.sc. Branka Pivčević Novak iz Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja održala je prezentaciju pod nazivom “Klimatske promjene u Hrvatskoj i mjere prilagodbe istima”. Prezentaciju pronađite ovdje: Klimatske promjene u Hrvatskoj i mjere prilagodbe_Branka Pivčević Novak

Lovro Novoselac, načelnik sektora za programiranje, koordinaciju i strateško praćenje ESI fondova u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, predstavio je moguće izvore financiranja u novom programskom razdoblju. Prezentaciju koju je održao pronađite ovdje: Predstavljanje mogućih izvora financiranja u novom programskom razdoblju_Lovro Novoselac

Dr. sc. Irena Matković iz Sektora za strategijsko i prostorno planiranje gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba predstavila je prilagodbu Zagreba klimatskim promjenama. Njenu prezentaciju pronađite ovdje: Prilagodba klimatskim promjenama_Irena Matkovic

Izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a održala je prezentaciju pod nazivom “Globalno zatopljenje i odziv urbane klime”. Prezentaciju pronađite ovdje: Globalno zatopljenje i urbana klima_Ivana Herceg Bulić