DOOR sudjelovao u diskusiji o energetskoj obnovi i obnovljivim izvorima energije
Na trećem radnom sastanku partnera i pokrovitelja projekta Osunčajmo Hrvatsku govorilo se o brojnim temama i izazovima, te o naglascima za iduću 2023. godinu. Osim partnera, na sastanku su sudjelovali i predstavnici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, te predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, iako Fond nije službeni partner projekta Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo – zajedno!
Sudionici sastanka naglasili su kako je neophodno mijenjati trenutne zakonske odredbe koje se tiču ugradnje sunčanih elektrana na krovove višestambenih zgrada.
Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo – ZAJEDNO koji je 2022. godine pokrenuo portal zgradonačelnik.hr bavi se temama obnovljivih izvora energije i energetskoj obnovi višestambenih zgrada i kuća i javnih i poslovnih zgrada. S više od 180 objavljenih tekstova od početka projekta, ekipa ZGRADOnačelnik.hr-a revno je, uz pomoć brojnih partnera, krenula u sustavno informiranje i edukaciju svih dionika ovog dijela tržišta.
Naglasci sa sastanka
Slavonski Brod
Ove godine ćemo imati većih problema s kvalitetom zraka zbog većeg korištenja kućnih ložišta i sagorijevanja.
Zgrade su u energetski lošem stanju, a slično je i s kućama. Objekti u vlasništvu Grada prijavljeni su na razne javne pozive. Radimo i na obnovi Tvrđave Brod, koja je kulturno dobro. Na što možemo utjecati, djelujemo, ali ne možemo sve.
Trebamo podršku Ministarstva i FZOEU jer treba povećati razinu sufinanciranja kako bi se poboljšala kvaliteta zraka.
Karlovac
Radi se na zamjeni i rekonstrukciji toplinske i vodovodne infrastrukture te kanalizacije. Unazad četiri godine, energetski je obnovljeno 10 javnih zgrada. Radi se na 14 fotoelektrana, kao i na geotermalnoj bušotini.
Surađuje se s brojnim partnerima na pitanju energetike i toplinarstva.
Poteškoće stvara dokumentacija i procedura postavljanja solarnih elektrana na krovove u središtu grada jer je riječ o kulturnom dobru.
DOOR
Potrebno je krenuti u sustavno rješavanje energetskog siromaštva. Trebaju nam Javni pozivi i natječaji, ali da kriteriji budu blaži.
Radimo i na prijedlogu mjera energetske obnove.
- Problem je privatni najam – kako pokrenuti iznajmljivače u zgradama da se uključe u obnovu jer je u zgradama problem 51 posto potpisa.
- Druga mjera – problem je neriješenih imovinsko-pravnih odnosa koji sprečavaju obnovu.
Energetske zajednice – potiče se građane da se uključe na tržište. Postoje projekti i ideje, vjerujemo da ćemo se uključiti u lokalnim zajednicama. Problem je zakonske definicije energetskih zajednica i kako će se one moći fizički osnovati.
Eko Kvarner
Radimo na umrežavanju kuća kao softversku razmjenu struje. Radi se na postavljanju fotonaponskih elektrana na tri zgrade. Svi tehnički preduvjeti za ugradnju fotonapona su riješeni, čeka se izmjena zakona.
Pokret Otoka
Građanima je više-manje sve jasno, problem su imovinsko-pravni odnosi. Idemo u smjeru crowdinvestinga i zadruga. Što se tiče jedinica lokalne samouprave, postoji određeno nerazumijevanje projekata.
Naime, odvajaju projekte umjesto da se sve radi kao cjelina. Na otocima je dosta specifična zona zaštite. Imamo nove smjernice Ministarstva kulture, ali još ih nismo shvatili. Vjerojatno će se za svaku zgradu morati tražiti mišljenje konzervatora.
Zelena energetska zagruga (ZEZ)
Važno je poštovati lokalne potrebe i potrebe građana. Imali smo sreću da smo tijekom ove godine uspjeli osluhnuti 3.000 građana iz RH, 60 posto je iz ZG-a i ZG županije. Glavno pitanje bilo je o solarima na kućama. A za solare na zgradama nismo davali savjete jer je to velika nepoznanica.
Građanima je potrebno financiranje i puno njih se na to oslanja jer znaju da će se tijekom godine otvoriti neki javni poziv.
Još uvijek nisu poznate mjere uvođenja nulte stope PDV-a na solare.
Bolje rješenje bi bilo da postoji stalni javni poziv za sve koji žele OIE na kući ili zgradi. To je potreba koju smo dosta jasno osjetili.
Ogromna prepreka su dozvole. Možda institucije koje su uključene nemaju mogućnost utjecaja, ali zakonski rokovi i procedure se ne poštuju.
Udruga Upravitelj u ime upravitelja zgrada
Nekoliko je upravitelja prijavilo zgrade na prošli Javni poziv, no ne znaju kako će iskoristiti taj novac. Zakon kaže da je dovoljna odluka od 51 posto suvlasničkih udjela, no provedbeni propis je problem. HEP kaže da nas želi spojiti, no ne zna kako.
Osnivanje d.d.-a ili d.o.o.-a je komplikacija, zgrada treba imati OIB, naglasio je upravitelj iz Tehnoplast-Split.
Ako zgrada bude subjekt, koja posluje, prima novac i plaća račune, onda treba imati OIB. To bi trebala biti jedna od osnovnih stavki. Tada bi zgrada mogla imati i mjerilo, zgrada može biti izvođač i investitor. Zgrada se može spojiti, ali samo na zajedničku potrošnju, a to nije isplativo.
Zgrade žele energetsku obnovu i spremne su, no fotonaponske elektrane nisu u fokusu. Primjerice, u Splitu ima puno ravnih krovova, suvlasnici su zainteresirani. No problem je način raspisivanja i podjele novca za sufinanciranje. Pripremljen je 31 projekt težak 180 milijuna kuna za energetsku obnovu, prošlo ih je šest ukupno vrijednih 45 milijuna kuna.
Bilo bi bolje da postotak sufinanciranja bude manji. Tko će odraditi 45 milijuna kuna radova, što je s cijenama? Sustav treba biti stabilan.
Upravitelj GSKG je u posljednje dvije godine odradio energetsku obnovu 118 ulaza mimo javnih poziva i sufinanciranja. To je četiri puta više nego što će ih dobiti sufinanciranje temeljem Javnog poziva Ministarstva graditeljstva. Ili treba uvesti trajni javni poziv s manjim postotkom sufinanciranja ili drugi financijski model.
O zaključcima s prethodna dva sastanka, kao i više detalja o ovom sastanku, možete pročitati OVDJE.