EEA: Ograničen skok emisija u EU usred oporavka nakon pandemije i energetske krize

Emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije porasli su 2021. godini uglavnom zbog oporavka Europe nakon pandemije, prema najnovijem izvješću „Trendovi i projekcije” koje je objavila Europska agencija za okoliš (EEA). Većina država članica EU-a uspješno je postigla klimatske i energetske ciljeve EU-a za 2020. i sada usmjerava svoje poglede prema klimatskoj neutralnosti, a istodobno se bavi trenutnom krizom opskrbe energijom.

Postizanje ambicioznijih klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. zahtijevat će više nego udvostručenje godišnjeg napretka u uvođenju obnovljivih izvora energije, smanjenju potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova.

Nakon dugog razdoblja pada emisija stakleničkih plinova u Europi, gospodarski oporavak od blokada uzrokovanih Covidom-19 doveo je do povećanja emisija, posebno u sektorima prometa, industrije i opskrbe energijom, prema podacima objavljenim u izvješću EEA pod naslovom ‘Trendovi i projekcije u Europi 2022’. Uz nadolazeću energetsku krizu, a posebno visoku cijenu plina, sektor opskrbe energijom doživio je djelomičan prelazak na goriva s više ugljika, dok je snažan rast obnovljive energije uočen posljednjih godina izgubio tempo u 2021. Ključno je da današnje odluke o energetskoj infrastrukturi uzmu u obzir cilj klimatske neutralnosti u budućnosti kako bi se izbjegli učinci zadržavanja ugljika, piše EEA.

“U nadolazećim mjesecima i godinama bit će potrebno ozbiljno djelovanje kako bi se osiguralo da države članice EU-a mogu uspostaviti ambiciozne planove za smanjenje emisija u cilju ispunjavanja klimatskih ciljeva EU-a. Iako su ove zime potrebne kratkoročne mjere za povećanje opskrbe energijom, ta ulaganja ne bi trebala dovesti Europu do još mnogo godina ovisnosti o fosilnim gorivima. Ušteda energije i jačanje obnovljivih izvora energije ključni su ne samo za rješavanje trenutne energetske krize, već i za postizanje klimatske neutralnosti,” rekao je Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA.

Potrošnja energije raste

Prema preliminarnim podacima koje su objavile države članice EU-a, emisije stakleničkih plinova porasle su za 5% u 2021. u odnosu na 2020. godinu, uključujući i međunarodno zrakoplovstvo. Emisije su, međutim, i dalje znatno ispod razine od prije COVID-a iz 2019. godine.

Procjene pokazuju da se potrošnja energije u 2021. godini povećala u primarnoj i finalnoj potrošnji energije za 6%, odnosno 5% u usporedbi s 2020. Potrošnja primarne energije mjeri potražnju za energijom, dok se finalna potrošnja energije odnosi na ono što krajnji korisnici stvarno koriste. Ovo povećanje potrošnje energije uvelike se može pripisati gospodarskom oporavku. U 2021. godini učinak rasta cijena energije na godišnju potrošnju još nije bio vidljiv, a za očekivati ​​je da će to biti izraženije u 2022. godini.

Preliminarni podaci pokazuju da je ukupni udio obnovljivih izvora energije u Europi ostao na 22% potrošnje energije u 2021. godini, zaustavivši inače snažan rast posljednjih godina. To se može objasniti manjim doprinosima energije vjetra i hidroenergije u 2021. godine, uz porast potrošnje energije.

Pred nama je kritična godina za napredak prema ciljevima za 2030.

U narednim godinama morat će se održavati značajna smanjenja emisija iz godine u godinu kako bi se dugoročno postigla klimatska neutralnost. S Europskim zakonom o klimi, cilj smanjenja do 2030. godine povećan je na najmanje 55% neto smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990. godine. U ovom trenutku Europski parlament i države članice pregovaraju o sveobuhvatnom paketu Fit for 55, uzimajući u obzir i predloženi RePower EU plan za 2022.

Kako bi se dostigao cilj od 55% neto emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, emisije bi se morale smanjiti za 134 milijuna tona ugljičnog dioksida (MtCO2 eq) u prosjeku godišnje u odnosu na procijenjene razine iz 2021. godine. To je više od dvostrukog prosječnog godišnjeg smanjenja koje je postignuto između 1990. i 2020. Svi sektori moraju značajno pojačati svoje napore u smanjenju emisija stakleničkih plinova. Osim toga, mora se povećati uklanjanje CO2 kroz korištenje zemljišta, promjenu korištenja zemljišta i šumarstvo, preokrećući trenutni trend smanjenja ponora ugljika u EU.

U isto vrijeme, potrošnja energije trebala bi se značajno smanjiti tijekom sljedećih godina — novopredloženi cilj za 2030. u kontekstu REPower EU zahtijeva više od udvostručenja godišnjih ušteda energije u razdoblju 2022.-2030. Isto vrijedi i za obnovljive izvore energije: od 2005. godine udio obnovljive energije u bruto konačnoj potrošnji energije u Europi porastao je u prosjeku za 0,8 postotnih bodova svake godine. Taj bi se broj trebao povećati na 2,5 postotna boda godišnje prema 2030. kako bi se ispunio povećani cilj od 45% obnovljive energije predložen u REPowerEU.

Na razini država članica, iako je već postignut značajan napredak, trenutne politike i mjere nisu dostatne za ispunjavanje novih ambicioznih klimatskih i energetskih ciljeva. Do sredine 2023. države članice dostavit će nacrte ažuriranja svojih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. To će im dati priliku da pojačaju svoje mjere i razviju planove za razdoblje do 2030. koji odražavaju nove ambicije EU-a i cilj klimatske neutralnosti.

Izvor: https://www.eea.europa.eu/highlights/trends-and-projections-limited-rebound