EU se slaže s kompromisom s konferencije COP27 kako bi se zadržali ciljevi Pariškog sporazuma

Na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama COP27, koja je završila u nedjelju ujutro u Sharm el-Sheikhu u Egiptu, Europska komisija pokazala je ambiciju i fleksibilnost kako bi se zadržao cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 °C.

Nakon tjedna složenih pregovora predan rad europske strane pomogao je osigurati teško postignut dogovor u vezi s ciljevima Pariškog sporazuma. Rad EU-a na jačanju veza pomogao je i u uvođenju uravnoteženih novih aranžmana financiranja s proširenom bazom donatora kako bi se ugroženim zajednicama pomoglo sa štetom i gubicima koje su uzrokovale klimatske promjene.

Kad je riječ o ublažavanju klimatskih promjena, stranke su se složile da ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C zahtijeva brzo, temeljito i održivo smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova, i to za 43 % do 2030. u odnosu na razinu iz 2019. Prepoznale su i da na tome treba ubrzano raditi u ovom ključnom desetljeću te su ponovile poziv iz Klimatskog pakta iz Glasgowa da se nacionalno utvrđeni doprinosi prema potrebi ažuriraju kako bi se do kraja 2023. uskladili s ciljem iz Pariškog sporazuma u pogledu temperature. Potvrdile su i da će se novi program rada za ublažavanje voditi Klimatskim paktom iz Glasgowa kako bi se stranke potaknule da svoje ciljeve i mjere usklade s nultom neto stopom emisija.

Kad je riječ o gubicima i šteti, stranke su odlučile uspostaviti nove aranžmane financiranja za pomoć zemljama u razvoju koje su posebno osjetljive na negativne učinke klimatskih promjena. To uključuje novi fond usmjeren na rješavanje gubitaka i štete, koji će osnovati prijelazni odbor. Taj bi odbor mogao razmotriti i mogućnosti za širenje izvora financiranja.

Provedba zaključaka konferencije COP

Današnji konačni zaključci konferencije COP27 dopunjuju brojne bilateralne i multilateralne sporazume koje je Komisija postigla u posljednja dva tjedna. Predsjednica von der Leyen sudjelovala je u sastanku na vrhu svjetskih čelnika na početku konferencije COP27 i potpisala partnerstva s Kazahstanom o sirovinama, baterijama i vodiku proizvedenom iz obnovljivih izvora i s Namibijom o sirovinama i vodiku proizvedenom iz obnovljivih izvora, te je s egipatskim predsjednikom El-Sisijem najavila strateško partnerstvo o vodiku iz obnovljivih izvora, koje su potpisali izvršni potpredsjednik Timmermans i povjerenica Kadri Simson. Predsjednica von der Leyen pokrenula je i partnerstva za šumarstvo i klimu s Kongom, Gvajanom, Mongolijom, Zambijom i Ugandom. Važnost prirode za međusobno povezane klimatske krize i krize bioraznolikosti također će biti jedna od glavnih tema predstojeće konferencije COP15 o bioraznolikosti, koja će se održati u prosincu u Montrealu u Kanadi.

Na događanju posvećenom pregledu globalne obveze smanjenja emisija metana, koju su prije godinu dana pokrenuli EU i SAD, potpredsjednik Timmermans pozdravio je sve povećanje potpore toj inicijativi, koju sada podupire više od 150 zemalja. Izvršni potpredsjednik Timmermans najavio je i novu inicijativu Tima Europa za osiguravanje sredstava u iznosu većem od milijarde eura za pomoć Africi u prilagodbi klimatskim promjenama. Tijekom konferencije COP27 EU je također pozdravio i podržao Plan Južne Afrike za ulaganja za pravednu energetsku tranziciju te potpisao novo Partnerstvo za pravednu energetsku tranziciju s Indonezijom na sastanku skupine G20 na Baliju.

“COP27 je potvrdio da se svijet neće povući u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, a to je važan korak prema pravednoj klimatskoj politici. Međutim, znanost nam jasno govori da moramo nastaviti raditi na održavanju našeg planeta. Jednako je jasno da je EU imao ključnu ulogu u Sharm el-Sheikhu i da neće popustiti kad je riječ o domaćem i međunarodnom djelovanju u području klime. Zahvaljujem izvršnom potpredsjedniku Timmermansu i našem pregovaračkom timu na predanom radu kako bismo postigli napredak u složenim pregovorima i izbjegli prekid procesa UNFCCC-a, koji će i dalje biti iznimno važan. Naš pregovarački tim uspio je izgraditi povjerenje s našim partnerima diljem svijeta tako što je zauzeo čvrst stav u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i pokazao fleksibilnost u pogledu financiranja gubitaka i štete uzrokovanih klimatskim promjenama”, rekla je predsjednica Ursula von der Leyen o ishodu konferencije COP27.

Europska unija globalni je predvodnik u djelovanju u području klime

Tijekom konferencije Komisija je bila domaćin više od 125 popratnih događanja u paviljonu EU-a u Sharm el-Sheikhu i na internetu o pitanjima kao što su zaštita bioraznolikosti i obnova prirode, energetska sigurnost i zelena tranzicija, održivo financiranje, sigurnost opskrbe hranom i vodom te istraživanje i inovacije. To je uključivalo žustar dijalog između izvršnog potpredsjednika Timmermansa i predstavnika mladih iz cijelog svijeta.

U skladu s Pariškim sporazumom iz 2015. godine, ukupno 194 zemlje pristale su dostaviti nacionalno utvrđene doprinose koji predstavljaju njihove pojedinačne ciljne vrijednosti smanjenja emisija. Ti bi nacionalno utvrđeni doprinosi trebali doprinijeti održavanju promjene globalne temperature ispod 2 °C i što bliže vrijednosti od 1,5 °C do kraja stoljeća. U izvješćima Međuvladinog panela UN-a o klimatskim promjenama (IPCC) iz 2022. upozorava se da će svijet u iduća dva desetljeća dosegnuti razinu od 1,5 °C i da bi samo drastično smanjenje emisija ugljika moglo spriječiti ekološku katastrofu. Takav porast temperature imao bi iznimno štetne učinke koji bi ugrozili našu egzistenciju.

Europska unija globalni je predvodnik u djelovanju u području klime jer je od 1990. već smanjila svoje emisije stakleničkih plinova za više od četvrtine, dok je njezino gospodarstvo u istom razdoblju ostvarilo rast od više od 60 %. U europskom zelenom planu, predstavljenom u prosincu 2019. godine, EU je dodatno povećao svoje klimatske ambicije jer se obvezao na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Taj je cilj postao pravno obvezujući u srpnju 2021. godine donošenjem i stupanjem na snagu Europskog zakona o klimi. U njemu se utvrđuje i prijelazni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na emisije iz 1990. U prosincu 2020. taj je cilj za 2030. priopćen UNFCCC-u kao nacionalno utvrđeni doprinos EU-a u okviru Pariškog sporazuma. EU je 2021. predstavio paket prijedloga kako bi njegove politike u području klime, energetike, uporabe zemljišta, prometa i oporezivanja bile prikladne za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. godine. EU će nakon donošenja svih tih prijedloga u najkraćem mogućem roku ažurirati svoj nacionalno utvrđeni doprinos.

Financiranje borbe protiv klimatskih promjena ključno je za pružanje potpore ranjivim zajednicama da se zaštite od učinaka klimatskih promjena i za potporu održivom gospodarskom rastu. Razvijene zemlje obvezale su se mobilizirati ukupno 100 milijardi američkih dolara godišnje međunarodnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena od 2020. do 2025. kako bi se posebno pomoglo najugroženijim zemljama i malim otočnim državama u nastojanjima da ublaže klimatske promjene i prilagode im se. EU je najveći donator; njegov doprinos iznosi otprilike četvrtinu ciljnog iznosa.

Izvor: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_7064