„Fit for 55 %”: Vijeće i Parlament postigli privremeni dogovor o sustavu EU-a za trgovanje emisijama i Socijalnom fondu za klimatsku politiku
Vijeće i Europski parlament postigli su privremeni politički dogovor o važnim zakonodavnim prijedlozima iz paketa „Spremni za 55 %” (Fit for 55), kojima će se dodatno smanjiti emisije i odgovoriti na socijalne učinke. Dogovor je privremen dok ga formalno ne donesu obje institucije, priopćilo je Vijeće
Sustav EU-a za trgovanje emisijama
Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) tržište je ugljika koje se temelji na sustavu određivanja gornjih granica emisija i trgovanja emisijama za energetski intenzivne industrije i sektor proizvodnje električne energije. Riječ je o EU-ovu glavnom alatu za smanjenje emisija koji obuhvaća oko 40 % ukupnih emisija CO2 u EU-u. Otkako je uveden 2005., emisije EU-a smanjile su se za 41 %. Zahvaljujući dogovoru koji je danas postignut sustav postaje ambiciozniji kako bi se emisije još više smanjile.
ETS za postrojenja
Vijeće i Parlament postigli su dogovor o tome da se do 2030. ukupna ambicija za smanjenje emisija u sektorima obuhvaćenima ETS-om EU-a poveća na 62 %.
Suzakonodavci su se složili oko ponovnog određivanja osnove za ukupnu gornju granicu emisija tijekom dvije godine od 90 odnosno 27 milijuna emisijskih jedinica, kao i oko povećanja godišnje stope smanjenja gornje granice za 4,3 % svake godine od 2024. do 2027. i za 4,4 % svake godine od 2028. do 2030. („linearni faktor smanjenja”).
Rezerva za stabilnost tržišta ojačat će se produljenjem povećane godišnje stope unosa emisijskih jedinica (24 %) na razdoblje nakon 2023. i utvrđivanjem praga od 400 milijuna emisijskih jedinica.
Vijeće i Parlament dogovorili su se da će ojačati mehanizam za prekomjerne fluktuacije cijena, među ostalim omogućivanjem automatskog oslobađanja emisijskih jedinica iz rezerve za stabilnost tržišta na tržište.
Postrojenja koja će imati koristi od besplatne dodjele emisijskih jedinica morat će poštovati zahtjeve u pogledu uvjetovanosti, među ostalim u obliku energetskih pregleda i, za određena postrojenja, planova za klimatsku neutralnost. Dodatna prijelazna besplatna dodjela može se pod određenim uvjetima odobriti sektoru centraliziranoga grijanja u određenim državama članicama kako bi se potakla ulaganja u dekarbonizaciju tog sektora. Suzakonodavci su se složili da će izbrisati odstupanje za postrojenja za proizvodnju električne energije i premjestiti preostale emisijske jedinice u Fond za modernizaciju radi potpore modernizaciji, diversifikaciji i održivoj transformaciji energetskog sektora.
Komisija će do 31. prosinca 2026. obaviti procjenu i podnijeti izvješće o mogućnosti uključivanja sektora spaljivanja komunalnog otpada u ETS s ciljem njegova uključivanja 2028., kao i procijeniti potrebu za mogućnošću izuzeća do 2031.
Sektori izloženi istjecanju ugljika
Za sektore obuhvaćene mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), odnosno sektore cementa, aluminija, gnojiva, proizvodnje električne energije, vodika, željeza i čelika te nekih prekursora i ograničenog broja proizvoda na kraju proizvodnog lanca, Vijeće i Parlament dogovorili su da će ukinuti besplatne emisijske jedinice tijekom devetogodišnjeg razdoblja, od 2026. do 2034. Tijekom tog razdoblja CBAM će se primjenjivati samo na udio emisija za koje se ne dodjeljuju besplatne emisijske jedinice u okviru ETS-a EU-a kako bi se u potpunosti poštovala pravila Svjetske trgovinske organizacije.
Besplatne emisijske jedinice postupno će se ukidati, i to sporije na početku, a brže na kraju tog razdoblja. Potpora dekarbonizaciji tih sektora bit će moguća putem Inovacijskog fonda. Osim toga, dio besplatnih emisijskih jedinica proizvedenih uslijed primjene uvjetovanosti prenijet će se na države članice radi prodaje na dražbi ne bi li se uklonio sav preostali rizik od istjecanja ugljika. Komisija će do 2026. preispitati učinak CBAM-a, među ostalim na rizike istjecanja ugljika, te procijeniti jesu li potrebne dodatne mjere.
ETS EU-a za pomorski promet
Vijeće i Parlament usuglasili su se o uključivanju emisija iz pomorskog prometa u područje primjene ETS-a EU-a. Dogovorili su se o postupnom uvođenju obveza brodarskih društava za predaju emisijskih jedinica: 40 % za verificirane emisije od 2024., 70 % za 2025. i 100 % za 2026.
Većina velikih plovila bit će uključena u područje primjene ETS-a EU-a od samog početka. Velika odobalna plovila bruto tonaže iznad 5000 bit će od 2025. uključena u Uredbu o MRV-u (uredbu o praćenju emisija CO2 iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji), a od 2027. bit će uključena u ETS EU-a. Plovila za opći teret i odobalna plovila bruto tonaže od 400 do 5000 bit će uključena u Uredbu o MRV-u od 2025., a njihovo uključivanje u ETS EU-a preispitat će se 2026.
Osim toga, u dogovoru se uzimaju u obzir geografske posebnosti i predlažu prijelazne mjere za male otoke, brodove u klasi leda i putovanja povezana s najudaljenijim regijama i obvezama pružanja javnih usluga te se jačaju mjere za borbu protiv rizika od izbjegavanja u pomorskom sektoru.
Određene države članice s relativno velikim brojem brodarskih društava dodatno će primiti 3,5 % gornje granice emisijskih jedinica koje se prodaju na dražbi. Taj će se iznos među njima raspodijeliti.
Suzakonodavci su postigli dogovor o tome da se emisije koje nisu CO2 (metan i N2O) uključe u Uredbu o MRV-u 2024., a u ETS EU-a 2026.
Fond za modernizaciju i Inovacijski fond
Što se tiče Modernizacijskog fonda, njegova vrijednost povećat će se prodajom na dražbi dodatnih 2,5 % gornje granice, pri čemu se 90 % mora upotrijebiti za potporu prioritetnim ulaganjima. Tri nove države članice postaju prihvatljive za financiranje (Grčka, Portugal i Slovenija).
Iako projekti u području prirodnog plina u načelu neće biti prihvatljivi za financiranje, prijelazna mjera omogućit će sadašnjim korisnicima fonda da pod određenim uvjetima nastave s vremenski ograničenim financiranjem projekata u tom području.
Vijeće i Parlament također su ojačali Inovacijski fond. U odnosu na aktualnu vrijednost fonda, dodano je 20 milijuna emisijskih jedinica koje proizlaze iz proširenja područja primjene ETS-a EU-a za pomorski promet na dodatna velika plovila te iz uključivanja metana i nitroksida. U okviru Inovacijskog fonda postojat će namjenski pozivi na dekarbonizaciju pomorskog sektora.
ETS EU-a za zgrade i cestovni promet te goriva za dodatne sektore
Vijeće i Parlament dogovorili su se o uspostavi novog, zasebnog sustava trgovanja emisijama za sektore zgradarstva i cestovnog prometa te goriva za dodatne sektore kako bi se u tim sektorima, koje je dosad bilo teško dekarbonizirati, osigurala troškovno učinkovita smanjenja emisija. Novi sustav primjenjivat će se na distributere koji dobavljaju goriva za zgrade, cestovni promet i određene druge sektore. Dio prihoda od prodaje na dražbi upotrijebit će se za potporu ranjivim kućanstvima i mikropoduzećima putem namjenskog Socijalnog fonda za klimatsku politiku.
Suzakonodavci su se složili da će sustav postati operativan 2027. Putanja smanjenja emisija i linearni faktor smanjenja utvrđeni su na 5,10 od 2024. i 5,38 od 2028. Vijeće i Parlament složili su se oko prodaje na dražbi dodatnih 30 % sredstava za prodaju na dražbi u prvoj godini pokretanja sustava kako bi on mogao neometano funkcionirati („frontloading”).
Dogovorom se proširuje područje primjene sustava na goriva koja se upotrebljavaju u određenim industrijskim sektorima. Zbog toga je dogovoreno da će se u skladu s time povećati i vrijednost Socijalnog fonda za klimatsku politiku.
Zakonodavci su se složili oko privremene mogućnosti da države članice izuzmu dobavljače od predaje emisijskih jedinica do prosinca 2030. ako na nacionalnoj razini podliježu porezu na ugljik čija je stopa jednaka ili viša od cijene emisijskih jedinica za prodaju na dražbi u novom sustavu trgovanja emisijama.
Pojednostavnit će se zahtjevi za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju za male dobavljače goriva.
Ako cijene energije budu iznimno visoke, početak novog sustava trgovanja emisijama odgodit će se do 2028.
Ako nakon pokretanja sustava cijena emisijskih jedinica premaši 45 eura tijekom određenog razdoblja, oslobodit će se dodatne emisijske jedinice, čime će se povećati ponuda na tržištu.
Socijalni fond za klimatsku politiku
Vijeće i Parlament postigli su dogovor o uspostavi Socijalnog fonda za klimatsku politiku kako bi ranjivim kućanstvima, mikropoduzećima i korisnicima prijevoza pružili potporu u suočavanju s učincima koje sustav trgovanja emisijama za zgrade i cestovni promet te goriva za dodatne sektore može imati na cijene.
Vijeće i Parlament složili su da će taj fond biti dio proračuna EU-a i da će se financirati vanjskim namjenskim prihodima u maksimalnom iznosu od 65 milijardi eura. Tom proračunskom strukturom omogućuje se da Fond dobije niz jamstava povezanih s europskim proračunom, bez ponovnog otvaranja višegodišnjeg financijskog okvira EU-a.
Fond bi se uspostavio u razdoblju 2026. – 2032., uz prihvatljivost rashoda od 1. siječnja 2026. na temelju prodaje 50 milijuna emisijskih jedinica na dražbi 2026. kako bi se omogućila potpora pri pokretanju fonda („frontloading”), dok bi se novim sustavom trgovanja emisijama omogućilo financiranje fonda od 2027. nadalje.
Države članice upotrijebit će fond za financiranje mjera i ulaganja kako bi odgovorile na učinak koji određivanje cijena ugljika ima na ranjive građane i mikropoduzeća.
Svaka država članica Komisiji bi podnijela takozvani „socijalni plan za klimatsku politiku”, koji bi sadržavao mjere i ulaganja koje namjerava poduzeti kako bi ublažila učinke novog sustava trgovanja emisijama na ranjiva kućanstva. Te bi mjere mogle uključivati povećanje energetske učinkovitosti zgrada, obnovu zgrada, dekarbonizaciju grijanja i hlađenja u zgradama te primjenu mobilnosti i prijevoza s nultim i niskim emisijama, kao i mjere kojima se privremeno i ograničeno pruža izravna potpora dohotku.
Vijeće i Parlament odlučili su primijeniti gornju granicu od 37,5 % procijenjenih ukupnih troškova socijalnih planova za klimatsku politiku na mogućnost država članica da ponude privremenu izravnu potporu dohotku.
Vijeće i Parlament složili su se da će fond koristiti svim državama članicama i zadržali su metodu dodjele koju je predložila Komisija, uz istodobno povećanje minimalnog udjela iz fonda po državi članici.
Države članice doprinosit će poduzetim mjerama na nacionalnoj razini iz vlastitih proračuna (sufinanciranje 25 %). Kad je riječ o načinu upravljanja fondom, Vijeće i Parlament složili su se oko izravnog upravljanja uspješnošću u kombinaciji s elementima podijeljenog upravljanja. Države članice imat će mogućnost primiti tehničku pomoć u vrijednosti do 2,5 % za provedbu mjera iz plana, dok bi se 15 % sredstava moglo iskoristiti u okviru programâ kohezijske politike.
Osnovne informacije i sljedeći koraci
Paket „Spremni za 55 %”, koji je Europska komisija predstavila 14. srpnja 2021., omogućit će Europskoj uniji da smanji svoje neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. te da do 2050. postigne klimatsku neutralnost.
Vijeće je 29. lipnja 2022. donijelo opći pristup o prijedlozima u vezi s okolišem u okviru paketa „Spremni za 55 %”.
Politički dogovor koji je danas postignut privremen je do službenog odobrenja. Parlament i Vijeće potom će donijeti zakonodavne akte, nakon čega će se oni objaviti u Službenom listu EU-a i stupiti na snagu.