Glas mladih Europljana: Loša klimatska situacija predstavlja egzistencijalnu prijetnju
Današnje generacije mladih odrastaju u vrijeme velikih turbulencija na društvenom i tržišnom planu, ali oni ovim izazovima pristupaju na bitno drugačije načine u usporedbi sa starijim generacijama – proaktivnog i otvorenog stava.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine europske politike o izvorima energije za grijanje dovedene su u pitanje – 2021. godine 67% potrošnje energije za grijanje prostora i vode u EU-u odlazilo je na kućanstva, od čega je manje od 25% bilo iz obnovljivih izvora energije.
Studenti su prisiljeni vratiti se kući nakon što diplomiraju
Nagli porast troškova najma utječe na sve najmoprimce, pa tako i na mlade, čime ih se postupno istiskuje iz gradova. Primjerice, u Barceloni je prosječna mjesečna najamnina po kvadratnom metru porasla za 27,5% od 2020. do 2021. godine. S obzirom na rastuće troškove energije i opću inflaciju, studenti su često prisiljeni vratiti se u roditeljske domove nakon što diplomiraju jer ne mogu priuštiti samostalan život.
Europska unija je 2021. godine ozakonila svoju obvezu da kontinent postane klimatski neutralan do 2050. godine, što je cilj koji je prvi put postavljen u Europskom zelenom planu. Strategija REPowerEU, čiji je cilj eliminirati europsku ovisnost o ruskim fosilnim gorivima do 2030. godine, postavila je trostruki cilj: ušteda energije, diversifikacija opskrbe energijom i ubrzano uvođenje obnovljive energije. Do kolovoza 2022. godine potrošnja ruskog prirodnog plina u EU-u pala je s 44% na 17%, u usporedbi s godinom ranije, no to je bila užurbana tranzicija potaknuta političkim previranjima, a ne svjesnom odlukom da se poboljša održivost izvora energije Uniji.
Rješavanje problema klimatskih promjena poboljšalo bi kvalitetu života
Nakon pronalaska radnog mjesta, iduća najveća briga mladih u Europi danas su klimatske promjene, a iza njih slijede zabrinutost oko smanjenja onečišćenja te osiguranje da borba protiv klimatskih promjena bude pravedna za sve. U tom kontekstu, potrošačke navike mladih ljudi upućuju na kupovinu održivih proizvoda te uzimanje u obzir etičnost opskrbnih lanaca.
Istraživanje Eurobarometra iz 2022. godine pokazalo je da 91% mladih u dobi od 15-24 godina u Europi vjeruje da bi rješavanje problema klimatskih promjena pomoglo u poboljšanju njihovog zdravlja i kvalitete života. Osim toga, mladi lošu klimatsku situaciju smatraju egzistencijalnom prijetnjom.
Ako Europa želi imati energetski sustav izgrađen na „dugoročnim partnerstvima koja su korisna za sve uključene“, što je jedan od ciljeva REPowerEU-a, trebala bi obratiti pozornost na holističke stavove o potrošnji svojih mlađih građana.
*Autorica teksta je Helena Millet, projektna asistentica u ThinkYoung, think tank-u usmjerenom na mlade ljude