Klimatske promjene snažnije pogađaju siromašne
Siromaštvo i nejednakosti u prihodima, koje su se već povećale u proteklih 40 godina zbog anomalija padalina uzrokovanih klimatskim promjenama, trebale bi se povećati, posebno u zemljama koje najviše ovise o poljoprivrednom sektoru.
Klimatske promjene već se događaju i utječu na društva diljem svijeta, a njihovi se učinci razlikuju ne samo među zemljama, već i među razredima dohotka. Jedan od glavnih nalaza studije objavljene u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) pokazuje da su suše i ekstremne padaline posebno štetne za najsiromašnije. Studiju su proveli istraživači Ekonomskog instituta i EMbeDS Odjela za izvrsnost na Scuola Superiore Sant’Anna, Pisa i RFF-CMCC Europskog instituta za ekonomiju i okoliš (EIEE).
Utjecaj klimatskih promjena jači u zemljama koje se oslanjaju na poljoprivredu
Kombinacijom 40-godišnjih podataka o klimi i nejednakosti prihoda za više od 100 zemalja, studija otkriva da su anomalije padalina povećale nejednakost prihoda.
“Učinak je mnogo jači u zemljama koje se uvelike oslanjaju na poljoprivredu, i do 35 puta u odnosu na razvijene. Siromašni ljudi često rade u primarnom sektoru i ovise o prirodnoj kiši za svoje preživljavanje”, rekla je Elisa Palagi, autorica studije i istraživačica na Institutu za ekonomiju u Scuola Superiore Sant’Anna. “Zabrinjavajuće je da su zemlje koje su najviše izložene klimatskim šokovima također već vrlo neravnopravne, kao u slučaju mnogih podsaharskih naroda”, dodala je.
“Klimatske promjene će vjerojatno pogoršati nejednakost prihoda u bliskoj budućnosti”, rekao je Matteo Coronese, autor studije i istraživač na Institutu za ekonomiju u Scuola Superiore Sant’Anna. “Naše projekcije ne samo da pokazuju da će 86% zemalja diljem svijeta postati siromašnije zbog klimatskih promjena, već će se povećati i nejednakost u prihodima. U najgorem slučaju, zemlje koje se uvelike oslanjaju na poljoprivredu vidjet će povećanje nejednakosti za 45% samo zbog promijenjene količine oborina. Ako uzmemo u obzir i promjene temperature, brojka skače na 78%”, dodao je Coronese.
Nisu sve zemlje jednako pogođene – siromašne su u većem riziku
Autor studije Francesco Lamperti precizira da trebamo imati na umu da su klimatske projekcije vrlo neizvjesne, a izgledi su izrazito negativni.
“U podsaharskoj Africi najgori scenarij pokazuje da će se udjeli prihoda polovice najsiromašnijih ljudi smanjiti za više od 10% zbog promjena količine oborina, dok optimistične projekcije ukazuju na zanemarive pozitivne učinke. Nadalje, postoje određena područja svijeta, kao što je Europa, gdje se predviđa da će učinci biti pozitivni za neke zemlje i negativni za susjedne, čime se povećavaju regionalne razlike”, naglasio je Francesco Lamperti.
“Naši nalazi naglašavaju hitnu potrebu za politikama ublažavanja i prilagodbe zajedno s intervencijama za rješavanje nejednakosti i poticanje razvoja, posebno u visoko izloženim zemljama”, rekao je Andrea Roventini, također jedan od autora studije. “Kombinacija politika mogla bi ublažiti izravne utjecaje klimatskih promjena, poboljšati dobrobit, smanjiti postojeće razlike i podržati održivi rast.”
Istraživanje o klimatskim promjenama možete pronaći OVDJE.
Izvor: https://www.cmcc.it/article/precipitation-anomalies-widen-inequality-by-harming-the-poorest