Konferencija o energetskom siromaštvu: Rizik od siromaštva veći je za žene nego za muškarce

Uvodno izlaganje o stanju energetskog siromaštva u Hrvatskoj održala je DOOR-ova izvršna direktorica Miljenka Kuhar. Naglasila je kako rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU-u u 2021. godini je veći za žene (22,7 posto) nego za muškarce (20,7 posto). Prema podacima za 2021. godinu, u Hrvatskoj 16,6 posto populacije kasni s plaćanjem računa za energiju, a 5,7 posto građana nije u mogućnosti održati dom adekvatno toplim.

Potrebno je sustavno praćenje i suzbijanje energetskog siromaštva

Zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković (SDP/S&D) poručila je kako je i prije inflacije velik broj građana bio u energetskom siromaštvu, a nedavne krize, od pandemije koronavirusa do ruske agresije na Ukrajinu, dodatne su produbile tešku situaciju. Energetsko siromaštvo je itekako ovisno o drugim negativnim socijalnim pojavama poručila je zastupnica i dodala da generatore energetskog siromaštva treba tražiti u svim politikama – energetskoj, stambenoj, poreznoj, socijalnoj, klimatskoj, te uložiti dodatne napore u definiranju, sustavnom praćenju i suzbijanju ovog problema. Zastupnica je istaknula i rodnu dimenziju energetskog siromaštva.

“Žene se suočavaju s brojnim izazovima – prekarni rad, rad na određeno, sporo napredovanje u karijeri. Žene za isti rad primaju prosječno 13 posto manju plaću od muškaraca, a mirovine su im u prosjeku 29 posto niže od mirovina muškaraca. Žene treba dodatno osnažiti kroz aktivnije sudjelovanje u tržištu rada“, izjavila je Jerković.

Podsjetila je na plan EU-a RePowerEU, koji je krovni program energetske tranzicije i njegovo uključivanje u nacionalne planove oporavka, kako bi se povećala neovisnost o ruskim fosilnim gorivima, ubrzala zelena tranzicija i suzbilo energetsko siromaštvo.

Žene su manje plaćene, iako su (statistički) obrazovanije

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak (HDZ, EPP) podsjetila je da je u ovom mandatu Europski parlament usvojio Zeleni plan i zakonodavni paket ‘Spremni za 55’ čiji je cilj pripremiti EU za prelazak na ugljično neutralno gospodarstvo. Kako bi se u toj tranziciji zaštitili siromašnija kućanstva, ugroženije skupine građana i male tvrtke, uspostavljen je i Socijalni fond za klimatsku politiku čiji je ukupni proračun 16,4 milijarde eura do 2027. godine, istaknula je zastupnica.

Dodala je da je u toj ugroženoj skupini nesrazmjeno velika zastupljenost žena koje općenito ‘više ispaštaju jer su manje plaćene’, iako su prema statistici u pravilu obrazovanije.

“Brojke su neumoljive”, kazala je Glavak, te istaknula kako će, prema podacima UN-a iz 2022. godine, na globalnoj razini biti potrebno čak 286 godina za zatvaranje praznina u pravnoj zaštiti žena. “Što se tiče participacije žena u političkom prostoru, u parlamentima, trebat će nam 40 godina, a čak 140 za dosizanje ravnopravne zastupljenosti na tzv. pozicijama moći. Dakle, nismo baš puno napredovali”, zaključila je Sunčana Glavak.

Raspravljajući o aktualnim izazovima unutar Europske unije, uključujući rat u Ukrajini, inflaciju i porast životnih troškova, Glavak je istaknula da se unutar Europskog parlamenta stalno raspravlja što se može napraviti za ublažavanje tih kriza. Kad je riječ o energetskom sektoru, odgovor može biti zajednička nabava na europskoj razini, po uzoru na zajedničku kupovinu lijekova ili cjepiva tijekom pandemije, rekla je Glavak.

Izazov je osigurati dovoljno građevinskih kapaciteta za obnovu svih zgrada

Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe EU-a u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, osvrnula se na sufinanciranja energetske obnove zgrada i kuća kao dio programa suzbijanja energetskog siromaštva, te poručila kako su trenutno na raspolaganju adekvatna sredstva da se osigura kontinuirana obnova, a da je izazov osigurati dovoljno građevinskih kapaciteta za obnovu svih zgrada.

Potrebna je međusektorska analiza energetskog siromaštva

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić poručila je kako je prvi korak u adresiranju kompleksnog pitanja energetskog siromaštva međusektorska analiza i zajednička definicija energetskog siromaštva, te vodič za građane koji bi na jednom mjestu pružio objedinjene informacije o svim njihovim pravima i mogućnostima zaštite u kontekstu energetskog siromaštva, s obzirom da trenutno odgovore moraju tražiti sektorski, po resorima graditeljstva, zdravstva itd.

Više napora treba ulagati u primjenu novih tehnologija

Ivan Ivanković, pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba, naglasio je da Grad Zagreb prvi u Hrvatskoj ima Program suzbijanja energetskog siromaštva do 2030. godine. “74 milijuna eura rasporedilo bi se u gradskom proračunu do 2030. godine, a mjere bi se financirale još i iz Nacionalnog plana oporavak i otpornosti (NPOO) te fondova Europske unije”, rekao je Ivanković.

Ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić istaknuo je da Hrvatska ima velik potencijal u obnovljivim izvorima energije te da se više napora treba ulagati u primjenu novih tehnologija.

Konferenciju je moderirao Tin Bašić (ZGRADOnacelnik.hr) a zaključni govor i osvrt na konferenciju dale su Višnja Grgasović, načelnica Sektora za klimatsku politiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Anamari Majdandžić iz Društva za oblikovanje održivog razvoja.

Videozapis rasprave dostupan je na Facebook stranici Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.