Nulto onečišćenje: Ciljevi 2030. nadohvat ruke, ali potrebna je snažnija akcija
Europska komisija objavila je svoje prvo izvješće o praćenju i izgledima nultog onečišćenja stvarajući stazu do čišćeg zraka, vode i tla. Izvješće Komisije, zajedno s procjenom praćenja Europske agencije za okoliš, pokazuje da su politike EU-a doprinijele smanjenju onečišćenja zraka, kao i onečišćenja pesticidima. Međutim, u drugim područjima, kao što su povećana buka, onečišćenje hranjivim tvarima ili stvaranje komunalnog otpada, problemi i dalje postoje.
Rezultati pokazuju da je općenito potrebno mnogo snažnije djelovanje ako EU želi postići ciljeve nulte razine onečišćenja do 2030. usvajanjem novih zakona protiv onečišćenja i boljom provedbom postojećih.
Napredak ka ciljevima za 2030. godinu, ali razine onečićšenja i dalje previsoki
Napredak ka šest ciljeva ‘nultog onečićšenja’ je mješovit. Onečišćenje se smanjuje od pesticida, antimikrobnih sredstava i morskog otpada. Nije napravljen veliki napredak u pogledu zagađenja od buke, hranjivih materija i otpada. S druge strane, ukupne visoke stope usklađenosti sa standardima EU-a o zagađenju vode za piće i kupanje (>99% i >93%) su ohrabrujuće. Za 2030. godinu možemo postići većinu ciljeva ako se ulože dodatni napori.
Međutim, trenutne razine onečišćenja su i dalje previsoke: preko 10% prijevremenih smrti u EU svake godine i dalje je povezano sa zagađenjem okoliša. Ovo je uglavnom zbog onečišćenja zraka, ali i onečišćenja bukom i izloženosti kemikalijama, čiji se utjecaj uglavnom potcjenjuje. Onečićšenje na sličan način šteti biodiverzitetu. Prijevremene smrti izazvane ovim uzročnicima su na oko 5-6% u sjevernoj i 12-14% u južnoj i istočnoj Europi.
Komisija je do sada ispunila ili unaprijedila sve 33 najavljene akcije u Akcijskom planu za nulto onečišćenje 2021. Da bi one imale utjecaj, izvještaj poziva na brz dogovor i usvajanje zakonskih prijedloga za smanjenje štetnog onečišćenja i poboljšanu implementaciju postojećih na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom planu.
Ističe se da ako EU primjeni sve relevantne mjere koje je predložila Komisija, broj prijevremenih smrti uslijed onečišćenje zraka bi 2030. godine pao za više od 70% u usporedbi s 2005. godinom, pri čemu bi koristi od mjera čistog zraka bile veće od troškova i dovele bi do dobitaka u BDP-u. Izvještaj također ukazuje na važnost promoviranja globalnih inicijativa i podrške trećim zemljama u njihovim naporima ka smanjenju onečišćenja.