Otpad koji nastane na kopnu čini 80% morskog otpada u Europi, a gotovo sav otpad je plastika

Zbog porasta plastičnog otpada diljem Europe potrebno je uložiti veći napor kako bi se riješili temeljni uzroci morskog otpada i kako bi se spriječilo da otpad zagađuje kopnene rijeke i dođe do mora, navodi Europska agencija za okoliš (EEA).

Otpad koji nastane na kopnu čini 80% morskog otpada u Europi, a otprilike 85% otpada je plastika, navodi se u izvješću EEA-e „Od izvora do mora – neispričana priča o morskom otpadu“. Ambalaža i sitni plastični predmeti čine gotovo 80% ovog plastičnog otpada. Novo izvješće koje je objavila EEA prva je europska studija te vrste koja holistički sagledava kako ovaj otpad nastaje i preko naših rijeka završava u europskim morima.

Izvješće nudi deset preporuka kojima bi se nadopunilo djelovanje Europske unije kroz akcijski plan EU-a o nultom onečišćenju, Akcijski plan za kružno gospodarstvo (uključujući Strategiju za plastiku), Okvirnu direktivu o pomorskoj strategiji i Direktivu o plastici za jednokratnu uporabu.

Plastika je primarni izvor morskog otpada

Unatoč ovim mjerama, podaci pokazuju da proizvodnja plastičnog otpada raste brže od gospodarskog rasta. Kontinuirano povećanje proizvodnje plastičnog otpada još uvijek predstavlja preveliki pritisak na europske obale i mora. Europska unija trenutno nije na putu da ispuni svoje političke ciljeve značajnog smanjenja otpada u prijelazu na kružno gospodarstvo, čiji je cilj masovno smanjenje količine plastike i ambalaže koji se trenutno izbacuju.

Između 2011. i 2020. godine plastični otpad proizveden u 27 država članica EU-a po osobi porastao je za 22%, kao i količina pogrešno gospodarenog plastičnog otpada. Većina korištenih i odbačenih plastičnih predmeta se ili reciklira, spaljuje ili pohranjuje u objekte za odlaganje otpada, ali zbog ograničenja u kapacitetima za gospodarenje otpadom, dio još uvijek ulazi u naša mora i oceane, što ga čini primarnim izvorom morskog otpada. Taj se neprikupljeni otpad brojnim europskim rijekama sliva do morske obale. Ishod je da je 75% morskih područja koja su za ovo izvješće procjenjivana onečišćeno. Utjecaj plastike na život u moru utječe i na ljudsko zdravlje putem prehrambenog lanca. U nekim slučajevima postojanost plastike znači da ona može trajati do 500 godina u okolišu.

Pouzdanost podataka o gospodarenju otpadom je ograničena

Kako bi se postigli europski zeleni ciljevi, a posebno ciljevi prevencije, smanjenja i upravljanja otpadom, potrebno je potpuno razumijevanje morskog otpada – od izvora do mora. Također se mora odvojiti proizvodnja otpada od gospodarskog rasta. Kako bi se pronašla rješenja, zakonodavstvo EU-a prelazi na integriraniji pristup temeljen na praćenju koje bi moglo biti potkrijepljeno poboljšanim prikupljanjem podataka i analizom o kopnu i rijekama.

Većina morskog otpada nastaje na kopnu, a pouzdanost podataka o gospodarenju otpadom je ograničena, dok je plastični otpad koji se prenosi rijekama i dalje nedovoljno istražen. Preporuke su usmjerene na bolje korištenje postojećih i novih izvora podataka za bolje praćenje problematičnih područja, što može pomoći u razvoju ciljanih mjera.

Akcije čišćenja i nadzor od strane znanstvenika volontera su u ovom pogledu neprocjenjivi. Tehnologija također igra sve važniju ulogu. Daljinska detekcija putem satelita, zrakoplova, bespilotnih letjelica i umjetne inteligencije može pomoći u razumijevanju prikupljenih ‘velikih podataka’.

Modeli procjene istjecanja otpada i riječnog otpada jednako su važni kao prikupljanje preciznih podataka i aktivnosti praćenja. Korištenje ovih alata potrebno je za poticanje političkog odlučivanja u zemljama i zajednicama koje se suočavaju s najvećim problemima lošeg gospodarenja otpadom.

Cijeli izvještaj možete pronaći OVDJE.

Izvor: https://www.eea.europa.eu/highlights/more-efforts-needed-to-address