Hrvatska pala na 30. mjesto prema Indeksu učinka klimatskih promjena

Trenutna energetska kriza jasno pokazuje kako svijet ostaje ovisan o fosilnim gorivima. Međutim, postoji niz zemalja koje imaju bolji položaj od drugih. Poduzeli su ambiciozne korake u ublažavanju klimatskih promjena i brzo razvili energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Danas su Germanwatch, NewClimate Institute i CAN International objavili Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI) 2023. godine s 59 najvećih svjetskih emitera. 

Indeks uspješnosti klimatskih promjena analizira i uspoređuje napore 59 zemalja za ublažavanje klimatskih promjena i Europske unije. Ova skupina ima najveću svjetsku emisiju i zajedno čini više od 90% globalne emisije stakleničkih plinova. Zbog rata, Ukrajina je ove godine izostavljena s ljestvice. Četiri kategorije koje su bile ocjenjivane su emisije stakleničkih plinova (40%), obnovljiva energija (20%), korištenje energije (20%) i klimatska politika (20%). Potonji se temelji na stručnim procjenama organizacija i think tankova iz dotičnih zemalja. Indeks je ove godine podržalo oko 450 stručnjaka. CCPI sastavljaju Germanwatch i NewClimate Institute, dvije nevladine organizacije iz Njemačke, a objavljuju ga zajedno s CAN Internationalom.

Dobra vijest je da su posljednjih godina zemlje poput Čilea, Maroka i Indije (rangirane od 6. do 8. mjesta) stalno imale dobre rezultate u CCPI-ju i približavaju se vodećim zemljama kao što su Danska i Švedska (rangirane 4. i 5). Međutim, Kina kao najveći emiter oštro zaostaje i spustila se za 13 mjesta (sada je na 51. mjestu) u novom indeksu u kategoriju “vrlo niske”, čime se pridružiila drugom najvećem emiteru – SAD-u (na 52. mjestu).

Niti jedan od 59 najvećih emitera još nije na putu od 1,5°C, što znači da prva tri mjesta ostaju nepopunjena. Jedan od autora CCPI-ja, prof. Niklas Höhne (NewClimate Institute) komentirao nalaze.

„Energetska kriza pokazuje da je ambiciozno ublažavanje klimatskih promjena najrazumniji način za gospodarski napredak: sve zemlje trebale bi postati neovisne o ugljenu, nafti i plinu. Obnovljiva energija globalno je jeftinija od bilo koje novoizgrađene elektrane na fosilna goriva, a ulaganja u energetsku učinkovitost bitan su dio na putu ka ugljičnoj neutralnosti. Danska, Švedska i Norveška pokazuju kako može izgledati brzo i održivo širenje obnovljivih izvora energije”, rekao je Niklas Höhne.

“Trenutak je istine: koliko su zemlje ozbiljne u pogledu svojih klimatskih obveza? Danas postaje očito da je sustav fosilnih goriva još uvijek vrlo jak i prisutan – i da nas ne samo klima, već i energetska sigurnost tjeraju na tranziciju. Zemlje bi sada trebale iskoristiti ovaj vanjski šok kako bi se usredotočile na širenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti kako bi brzo smanjile svoju ovisnost o fosilnim gorivima”, rekao je Jan Burck (Germanwatch), jedan od autor CCPI-ja.

Kako stoji Hrvatska?

Hrvatska je pala za jedno mjesto i sada je na 30. mjestu na ovogodišnjoj CCPI ljestvici, te se smatra srednje uspješnom zemljom. Hrvatska dobiva visoku ocjenu u kategoriji obnovljivih izvora energije, ali nisku u kategorijama emisija stakleničkih plinova, korištenja energije i klimatskih politika.

Hrvatska je 2020. godine usvojila Nacionalni energetski i klimatski plan s općim ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova od 43% do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 2005. godine. Stručnjaci CCPI-a očekuju se da će cilj biti revidiran 2023. godine. Hrvatska je usvojila nacionalnu dugoročnu strategiju koja ne uključuje cilj nulte neto vrijednosti.

Kina je ozbiljno u obnovljivim izvorima, SAD značajno poboljšale klimatsku politiku

Kina je zabilježila najveći pad u novom indeksu. Dok je zemlja pokazala snažan razvoj obnovljive energije, također je ulagala u nove elektrane na ugljen.

„Kina do sada nije uspjela obuzdati rastuće emisije i preokrenuti loš trend. Ako ekspanziju obnovljivih izvora energije sada prati zatvaranje elektrana na ugljen, Kina bi se ponovno mogla popeti na ljestvici CCPI-ja”, rekao je Niklas Höhne.

“S druge strane, SAD se penje uglavnom zbog promjene politike Bidenove administracije, koja je najavila nove ciljeve i politike za klimatske akcije, te je dostavila impresivan provedbeni paket. Ipak, razina emisija po stanovniku kao i udio obnovljive energije po stanovniku i dalje su ocijenjeni vrlo nisko. Bidenov novi inflacijski paket podupire ekspanziju obnovljive energije koja je hitno potrebna: SAD je tek na 59. mjestu u ovoj kategoriji”, rekao je Jan Burck.

Danska na vrhu u gotovo svim kategorijama

Trenutni predvodnik u ublažavanju klimatskih promjena i dalje je Danska. Danska je jedina zemlja s ‘visokom’ nacionalnom, pa čak i ‘vrlo visokom’ ocjenom međunarodne klimatske politike. Međutim, unatoč usvajanju politika kao što je porez na CO2, Danska trenutno još nije na putu da ispuni svoj cilj smanjenja emisija od 50 % do 2025. godine (u usporedbi s razinama iz 1990. godine).  Kako bi dosegla jedan od prva tri ranga, nova vlada mora poboljšati učinak Danske u energetskoj učinkovitosti.

Čile je također jedan od predvodnika ovogodišnjeg CCPI-ja, napredovao je za tri ranga na šesto mjesto i ostao među zemljama s visokim učinkom. Čile je ove godine usvojio okvirni zakon o klimatskim promjenama koji uključuje obvezu postizanja nulte točke emisija do 2050. godine, kao i politike za provedbu ovog cilja.

Indija se učvrstila u prvoj skupini i čak se popravila za dva mjesta (sada je na 8. mjestu). Iznad svega, Indija ima koristi od niskih emisija po glavi stanovnika i potrošnje energije. Rastući udio obnovljive energije u ukupnom zbroju izvora energije u Indiji također je dobio visoke ocjene u novom CCPI-ju. Indija je ažurirala svoj Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) i najavila cilj nulte neto vrijednosti za 2070. godinu. Međutim, stručnjaci naglašavaju da još uvijek nedostaju mehanizam određivanja cijena ugljika i konkretni akcijski planovi za postizanje ciljeva.

Energetska kriza smanjuje ambicije postupnog ukidanja fosilnih goriva

Na COP26 u Glasgowu, hrvatska vlada je objavila cilj postizanja 37% obnovljivih izvora energije do 2030. godine. To nadmašuje cilj Europske unije od 32%. Iako se Hrvatska pridružila Powering Past Coal Allianceu, stručnjaci ukazuju da ne postoji plan za postupno ukidanje fosilnih goriva za Hrvatsku – za ugljen ili za naftu i plin. No svi planovi trenutno stagniraju zbog tekuće energetske krize.

Stručnjaci žele vidjeti da zemlja dostiže svoj potencijal u klimatskim akcijama i zahtijevaju da vlada postavi jasne ciljeve za postupno ukidanje fosilnih goriva.

Ovo su ključni ishodi dosadašnjih politika i djelovanja:

• Hrvatska je pala za jedno mjesto (na 30. mjeso) i ukupni rezultati su joj srednje rangirani
• Vlada je objavila cilj postizanja 37% obnovljivih izvora energije do 2030. godine
• Ključni zahtjev: jasni ciljevi za postupno ukidanje fosilnih goriva

DOOR je kao nacionalni stručnjak surađivao na ovogodišnjem CCPI-ju.

Od “visokog” do “vrlo niskog”: Širok raspon zemalja EU-a

Europska unija u cjelini popela se s 22. na 19. mjesto, propuštajući “visoku” kategoriju za tijesnu razliku. Glavni razlog napredovanja je poboljšanje u kategoriji klimatske politike zbog provedbenog paketa i poboljšanih ciljeva u paketu Fit-for-55.

Poredak pojedinačnih zemalja EU-a je različit: devet ih je doseglo kategoriju „visoko”, sedam je rangirano kao „nisko”, a dvije čak „vrlo nisko”. Danska, Švedska i Nizozemska (13., šest mjesta gore), na primjer, visoko su rangirane, dok su Poljska (54.) i Mađarska (53.) dio ‘vrlo niske’ kategorije.

Španjolska bilježi jedan od najvećih uspona među zemljama Europske unije i poboljšava svoj učinak u sve četiri CCPI kategorije, popevši se za 11 mjesta na 23. mjesto (‘srednje’). Francuska je, s druge strane, pala za jedanaest mjesta na 28. mjesto. Ocjenjivale su se četiri glavne kategorije CCPI-ja, a učinak u emisijama stakleničkih plinova, korištenju energije i klimatskoj politici ocijenjen je kao “srednji”. Međutim, Francuska je dobila ‘nisku’ kategoriju za obnovljivu energiju.

Zemlje EU-a s najgorim rezultatima, Mađarska i Poljska, ocijenjene su kao “niske” i “vrlo niske” u kategorijama emisija i potrošnje energije, a posebno su loše rangirane u “vrlo niskoj” kategoriji u klimatskoj politici (Poljska 57., Mađarska 61.).