Solarna obveza na razini EU-a mora se provesti što je prije moguće da bi se solarne fotonaponske stanice postavile u nove zgrade i zgrade koje se obnavljaju, kako bi se smanjili računi za energiju, poboljšala energetska sigurnost i pomoglo EU-u da ispuni svoje klimatske obveze, navodi CAN u najnovijem izvještaju. 

Budući da se Direktiva EU-a o zgradama (EPBD) trenutno revidira, solarni mandat treba biti ključna točka rasprave za donositelje politika s ciljem da se usvoji do sredine 2023. godine. Neke zemlje u Europi poput Austrije, Francuske, Njemačke i Grčke već su preuzele inicijativu i djelomično uvele solarne mandate za svoje zgrade. Sada je vrijeme da to postane norma EU, navodi CAN.

U zemljama EU-a postoji velika potražnja za uvođenjem solarne energije u domove. Dok se nacionalne vlade sada trude osigurati alternativne izvore energije, trebale bi iskoristiti priliku za suradnju s građanima, zajednicama i poduzećima kako bi se iskoristio veliki potencijal solarne energije europskih zgrada, te kako bi se ubrzao prijelaz sa skupih i opasnih fosilnih goriva. Ovdje solarni mandat EU-a koji obvezuje ugradnju solarne energije na europske zgrade daje odgovor.

Prijedlog EU krovne solarne inicijative u paketu REPowerEU Europske komisije bio je pozdravljen u svibnju, ali da bi se hitno riješila trenutna kriza cijena energije i klimatske krize, solarni mandat mora biti ambiciozniji i implementiran što je prije moguće. Novi brifing Oeko-Instituta i CAN Europe preporuča da se solarni mandat EU-a usvoji do ljeta 2023. godine i da se odmah provede za sve nove zgrade i zgrade koje će se temeljito renovirati, uključujući značajnu obnovu krovova. Mandat bi se trebao primjenjivati ​​na postojeće komercijalne nekretnine i javne zgrade od 2027. nadalje, ciljajući najprije na najveće krovove kako bi se maksimizirao potencijal solarne energije što je brže moguće.

Kao odgovor na krizu cijena energije i klimatsku krizu, neke države članice postale su pioniri solarne obveze – i to postavljanju panela na krovovima. EU treba odražavati ovu ambiciju i osmisliti usklađeni pristup koji bi osigurao povećanje potencijala solarne energije, navodi se u brifingu. Na primjer, njemačka pokrajina Baden-Wuerttemberg objavila je ranije ove godine da će ugradnja solarnih panela na domove u kojima se temeljno renoviraju krovovi postati obvezna 1. siječnja 2023. Ovo slijedi nakon uvođenja obveznog krovnog solara na sve nove nestambene zgrade, otvorena parkirališta i javne dvorane početkom 2022. Ostale zemlje EU-a, uključujući Austriju, Dansku, Francusku, Grčku i Nizozemsku, sve su djelomično (i različito među zemljama) uvele solarne mandate za svoje zgrade, kao i države i gradove izvan Europe – poput Kalifornije i nedavno Tokija.

Uvođenje obveznih solarnih fotonaponskih uređaja je ‘pobjednička’ inicijativa

„Dok ministri energetike zasjedaju 25. listopada kako bi raspravljali o amandmanima predloženim u Direktivi o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD), povoljan je trenutak da počnu raspravljati o solarnom mandatu za europske zgrade. Uvođenje obveznih solarnih fotonaponskih uređaja je ‘pobjednička’ inicijativa koja može osnažiti europske građane, zajednice i poduzeća da generiraju vlastitu energiju, pomoći Europi da se odvikne od ruskog plina i poboljša svoju energetsku sigurnost, a istovremeno se time smanjuju emisije. Time nas se sve stavlja na put ka sigurnijoj, energetski sigurnijoj budućnosti”, rekla je Seda Orhan, stručnjakinja za obnovljive izvore energije u CAN Europe.

“Za postizanje naših klimatskih ciljeva neophodno je puno brže širenje solarnih instalacija nego posljednjih godina. Ambiciozan solarni mandat na razini cijele EU pouzdan je alat za brz napredak u opremanju krovova solarnim instalacijama. Jasan raspored unutar solarnog mandata daje solarnoj industriji pouzdane signale za povećanje proizvodnih kapaciteta i obuku instalatera kako bi se izbjegla uska grla u realizaciji energetske tranzicije”, rekao je David Ritter, viši istraživač na Oeko-Institutu.

Cijeli brifing možete pronaći OVDJE.