Öko-Institut, njemački neprofitni institut za istraživanje okoliša, objavio je izvješće pod nazivom „Trendovi i projekcije sustava EU-a za trgovanje emisijama u sustavu ETS-a u 2021.“ koje nudi analizu prošlih, sadašnjih i budućih trendova emisija u okviru sustava trgovanja emisijama EU-a (eng. Emissions Trading System, ETS), na temelju najnovijih podataka i informacija dostupnih od Europske komisije i država članica.
Ključne točke u Izvješću su sljedeće:
- Ukupne emisije sustava trgovanja emisijama (ETS) iz stacionarnih postrojenja smanjile su se za 11,4% između 2019. i 2020. (od 1.530 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida – MtCO2e u 2019. na 1.355 MtCO2e u 2020.), što je najveći godišnji pad od 2005., od kada je EU-ov ETS sustav u praksi. Uzrok je uglavnom smanjenje potražnje za električnom energijom i industrijskom aktivnošću zbog pandemije COVID -19, uključujući i dekarbonizaciju. ETS emisije od operatera zrakoplova pale su za 63%, budući da je zračni promet gotovo zaustavljen tijekom pandemije.
- Prema sadašnjim i planiranim mjerama, zemlje EU predviđaju da će se emisije ETS-a nastaviti smanjivati u idućem desetljeću, iako znatno sporije nego što je to bilo u prošlosti. Još uvijek su potrebni značajni napori da razine emisija u EU budu u skladu s postizanjem cilja smanjenja emisija do 2030. i općim ciljem klimatske neutralnosti do 2050. godine.
- Broj raspoloživih emisijskih jedinica premašio je godišnje emisije prvi put od 2013. godine, uglavnom zbog niske potražnje. Cijene ugljika naglo su pale u ožujku 2020., ali su se oporavile do kraja godine.
Susta EU-a za trgovanje emisija (ETS) pokriva oko 36% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU i to iz aktivnosti koje proizvode velike količine emisija (proizvodnja električne i toplinske energije, cementa, željeza i čelika, prerada nafte i druge industrijske aktivnosti) i zrakoplovstva unutar Europskog gospodarskog prostora. Tvrtke mogu smanjiti svoje emisije i trgovati emisijskim jedinicama u ETS sustavu kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova uz najmanji trošak.
Također treba naglasiti izvanredna smanjenja koja su se dogodila između 2018. i 2019., kada su se emisije ETS-a smanjile za 9%, potaknute zamjenom ugljena gorivima koji emitiraju manje ugljika, što je povezano s niskim cijenama plina i povećanim prodorom obnovljivih izvora energije na tržište energije.
U odnosu na 2005., emisije iz stacionarnih postrojenja (npr. elektrane, naftne rafinerije, postrojenja za izgaranje itd.) u sustavu ETS-a smanjene su za 43% u 2020. Postrojenja za proizvodnju (uglavnom elektrane) odgovorne su za 60% emisija EU ETS-a. Samo između 2019. i 2020. godine emisije iz postrojenja za proizvodnju smanjene su za 13,9%.
Izvor teksta:
Izvor slike: Pixabay