Uniji je potrebno više javnih ulaganja u energetsku infrastrukturu za borbu protiv klimatskih promjena
U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u rujnu, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) kaže da su za postizanje energetskih tranzicijskih i klimatskih ciljeva potrebna velika javna ulaganja. Njime se predlaže smanjenje neočekivane dobiti i primjena “zlatnog pravila” za financiranje ulaganja u infrastrukturu.
EU se s klimatskom krizom mora pozabaviti trostrukim pristupom:
- mobiliziranjem odgovarajućeg financiranja
- angažiranjem svojih građana i privatnog sektora
- snažnim političkim vodstvom
EGSO smatra kako bi za zadovoljenje sve veće potražnje za električnom energijom i postizanje klimatskih ciljeva EU morala više ulagati u pametne i obnovljive energetske sustave i infrastrukturu za pohranu , te da svatko mora odigrati svoju ulogu.
Prema zaključku federacije za europsku elektroprivredu Eurelectric, EU mora udvostručiti ulaganja u elektroenergetsku mrežu na 55 milijardi eura godišnje, te povećati proračun za izgradnju čistih proizvodnih kapaciteta na 75 milijardi eura godišnje.
Potrebna su velika javna ulaganja kako bi se ispunili ciljevi energetske tranzicije i klimatskih ciljeva. To je ključno za osiguravanje sigurnosti opskrbe, rješavanje energetskog siromaštva, održavanje prihvatljivih cijena i otvaranje radnih mjesta, smatra EGSO.
Dizajn i regulacija tržišta moraju se prilagoditi ovoj novoj stvarnosti
Stopa javnih ulaganja Unije u tehnologije čiste energije potrebne za dekarbonizaciju najniža je među velikim gospodarstvima i ugrožava konkurentnost EU-a.
Dobar alat za ubrzavanje energetske tranzicije je pojednostavljenje postupaka izdavanja dozvola u području obnovljive energije i uspostavljanje “područja pristupa” za takve projekte. U tom je kontekstu još važnije što točnije odrediti koja se pojednostavljenja primjenjuju u „go-to područjima“.
U pogledu buduće organizacije energetskih sustava i energetske infrastrukture, svi potrošači moraju imati aktivnu ulogu: kućanstva, poduzeća i energetske zajednice moraju biti uključeni u razvoj pametnih energetskih sustava. Također je važno stvoriti poticaje kako bi se civilnom društvu omogućilo sudjelovanje u energetskoj tranziciji i njeno financiranje.
Novi scenarij budućnosti karakterizira prevalencija obnovljive energije, decentraliziranija proizvodnja i povećana potrošnja na licu mjesta. Dizajn i regulacija tržišta moraju se prilagoditi ovoj novoj stvarnosti, stvoriti potrebne uvjete za različite uključene aktere i osigurati odgovarajuću zaštitu potrošača.
Iz tog razloga, EGSO podržava namjeru Komisije da poboljša dizajn tržišta električne energije i snažno se zalaže za procjene tržišta kako bi se analiziralo ponašanje svih potencijalnih aktera, naglašavajući da je važno provesti sveobuhvatnu procjenu učinka prije davanje bilo kakvih prijedloga.
Kako bi se osmislilo dobro funkcionirajuće energetsko tržište, ključno je da Komisija procijeni prednosti i nedostatke javnog i privatnog vlasništva i/ili privatnog financiranja energetske infrastrukture.
Energetska mreža u javnom vlasništvu
EGSO zabrinjava potencijalno opasan destabilizirajući učinak na društvo izazvan iznimno visokim profitom energetskih kompanija s jedne strane, te povećanim energetskim siromaštvom uzrokovanim porastom cijena energije s druge strane.
Zbog toga Odbor predlaže da se ta neočekivana dobit skine uz pomoć poreza, proslijedi kao financijska naknada potrošačima energije i iskoristi za širenje proizvodnje obnovljive energije i potrebne mrežne infrastrukture.
No, kako se energetske tvrtke ne bi obeshrabrile od ulaganja u niskougljična rješenja, takvo bi oporezivanje trebalo vrlo osjetljivo definirati. U tom smislu, EGSO poziva Komisiju da bez daljnjeg odgađanja predloži mjere.
Odbor također preporučuje izuzimanje projekata povezanih s Europskim zelenim planom i energetskom neovisnošću od svih pravila koja ometaju takva javna ulaganja, tj. primjenu tzv. „zlatnog pravila” za javna ulaganja, kako bi se očuvala produktivnost te društvena i ekološka osnova za dobrobit budućih generacija.
Sve u svemu, ovdje se radi o tome tko će u budućnosti biti zadužen za ključnu infrastrukturu. Prema mišljenju EGSO-a, energetska mreža, s obzirom na primarni javni interes, treba biti u javnom vlasništvu koje je posvećeno općem dobru i uklanja postojeće nejednakosti.