Jučer je na 3. sjednici Gradskog vijeća Grada Osijeka usvojen Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka Grada Osijeka – SECAP kojeg je DOOR izradio u sklopu projekta Compete4SECAP.  

https://dms.osijek.hr/JavniDokumenti/00743100523749_2.pdf

SECAP za Grad Osijek donosi ukupno 25 mjera ublažavanja i 14 mjera prilagodbe na klimatske promjene koje će se provoditi od 2020. do 2030 godine. Mjere ublažavanja koje će se provoditi do 2030. godine rezultirat će smanjenjem emisije CO2 u 2030. godini od 42,15 % u odnosu na baznu godinu 2010. čime se zadovoljava cilj od 40 % prema Sporazumu gradonačelnika za klimu i energiju.

Smanjenje emisije u sektorima zgradarstva i javne rasvjete ostvarivat će se nastavkom energetske obnove javnih i stambenih zgrada te projektima obnovljivih izvora energije kao što su solarne elektrane. U prometu SECAP predviđa kompletnu zamjenu vozila gradskog voznog parka s električnim vozilima ili drugim vozilima s nultom emisijom CO2, ali i daljnju gradnju biciklističke infrastrukture kao što je sustav javnih bicikala.

SECAP-om su definirane i glavne prijetnje klimatskih promjena u Gradu Osijeku, a to su pojačani toplinski valovi koji sve više utječu na zdravlje građana i na infrastrukturu npr. elektroenergetski sustav.  Isto tako zbog sve češće pojave obilnih i kratkotrajnih kiša, postoji i znatna ranjivost od poplava te rizik za komunalnu infrastrukturu i zdravlje ljudi.

Mjere prilagodbe predviđene SECAP-om većinom proizlaze iz nacionalne strategije prilagodbe na klimatske promjene, a neke od njih su: povećanje broja sigurnih točaka od ekstremnih toplinskih udara, veći udio zelene infrastrukture kao što su zeleni krovovi, zelene fasade, kišni vrtovi te lokalna proizvodnje hrane. Također predviđa se i nastavak rekonstrukcije i dogradnje vodne infrastrukture, zaštite od štetnog djelovanja voda.

SECAP donosi i dvije mjere koje će doprinijeti  smanjenju energetskog siromaštva i namijenjene su socijalno ugroženim skupinama koje ne mogu samostalno investirati u energetsku obnovu ili slične mjere.

Procjena ulaganja u mjere je oko 2 mlrd. kuna za mjere ublažavanja i 15 mil. kn za mjere prilagodbe na klimatske promjene.